• Tekstura zemljišta
    crop soil texture
    Srednje teška zemljišta, dobre vodopropusne moći
  • Min. Temperatura
    crop temperature icon
    Klijanje od 8°C, optimalna 12°C i više
  • pH
    Kukuruz - silaža crop pH value
    Tolerantnan na blago kisela do blago alkalna zemljišta; optimalna pH vrednost: 7,0
  • Potrebe za vodom
    Kukuruz - silaža crop rainfall value
    Min. 300 l/m²
  • Vernalizacija
    Kukuruz - silaža crop vernalisation
    -
  • Gustina useva
    crop density
    U zavisnosti od hibrida 9−11 semenki/m²
  • Dubina setve
    crop seeding depth
    3−6cm
Kukuruz - silaža
Silažni kukuruz najbolje uspeva na zemljištu koje je bogato hranljivim materijama sa visokim sadržajem organske materije. Zbog iznošenja celih biljaka sa polja, nadoknada iznetih hranljivih materija je apsolutno neophodna. Kao i merkantilni kukuruz, silažni kukuruz zahteva dobro provetreno zemljište i osetljiv je na sabijanje i strukturne probleme u zemljištu. Odgovarajuća masa korena i postrni usev donose prednost. 
Kukuruz ima relativno male zahteve za vodom, u odnosu na prinos, ali kao C4 biljka, potrebno mu je dosta toplote i hranljivih materija za visoke prinose.
Da bi se pronašla odgovarajuća sorta kukuruza za svaku lokaciju i uslove zrenja, postoji širok asortiman sorti. Sazrevanje sorti je naznačeno u indeksu zrenja i kreće se u opsegu od pribl. FAO 200 i iznad FAO 400.
Silažni kukuruz je pogodan i za veće nadmorske visine i zato se može naći u skoro svim poljoprivrednim područjima. 

Ključne činjenice
  • Obratite pažnju na osetljivost na fosfor i kalijum
  • đubrenje fosforom na hladnim zemljištima
  • preporučuje se inkorporacija uree
  • odlaganje berbe zbog prekasne druge primene azota.
Opšte informacije
Opšte informacije
Potreba za hranljivim materijama
Potreba za hranljivim materijama
Đubrenje
Đubrenje
KUKURUZ – ŠIROKO PRIMENLJIV I PRODUKTIVAN
Silažni kukuruz se obično koristi za ishranu. Pored toga, biljka se koristi kao sirovi materijal u postrojenjima na prirodni gas sa maksimalnim prinosom gasa.
Bez obzira na reciklažu, veliki deo cele biljke se uvek seče i ponovo silira. Pravo vreme za berbu sa visokim sadržajem šećera i skroba ima pozitivan uticaj na kvalitet silaže. 
Silažni kukuruz je jednostavan za uzgoj kao i merkantilni kukuruz. Nakon setve pribl. 9−11 semenki po m², vrši se tretiranje protiv korova, ili tokom nicanja ili nakon njega, do faze sa 6 listova. 
Posebno u rotacijama useva sa travom i stočnom hranom, povećani rizik od štetočina može biti izazvan klisnjacima. Upotreba đubriva sa insekticidima ili granula za pretsetvu pomaže u tom slučaju.
Kod visokog učešća kukuruza u rotaciji useva, treba iznad svega pomenuti bušač kukuruza i kukuruzne nematode. Kukuruzna smola igra važnu ulogu kao gljivično oboljenje, zavisno od sorte i vremenskih uslova.
Gljivične bolesti se lako prenose iz prethodnih useva u kukuruz. Ove infekcije se otkrivaju nakon berbe po vrednostima mikotoksina u usevima. Nisko učešće kukuruza u rotaciji useva, bez preteranog, jednostranog đubrenja azotom i korišćenje manje osetljivih sorti ozbiljno utiče na ove rezultate. Fungicidi u kukuruz se trenutno koriste samo u semenskom usevu.


Kukuruz - silaža related desktop image Kukuruz - silaža related tablet image Kukuruz - silaža related mobile image
Maize fertilization: the correct amount of N, P and K is significant.
Đubrenje kukuruza: pravilna količina N, P i K je veoma značajna. Silažni kukuruz, kao i svi ratarski usevi, ima visoke zahteve za azotom , kao i visoke zahteve za fosfatom i kalijumom. Fosfat je često slabo dostupan za mlade biljke kukuruza, posebno u vlažnim i hladnim uslovima, u veoma suvim uslovima ili kada je zemljište sabijeno. U ranoj fazi, korenov sistem kukuruza je nedovoljno razvijen. Nedostatak fosfata dovodi do povećanog sadržaja antocijanina u listovima i stabljikama, što se često uočava kao pojava crvene ili ljubičaste boje na biljkama. Stajsko đubrivo koje je bogato azotom i kalijumom zahteva posebnu pažnju u pogledu balansa fosfata. Kalijum u đubrivu za kukuruz kontroliše unos vode i reguliše stome. Pored toga, kalijum utiče na nalivanje zrna.Deo potreba kukuruza za hranljivim materijama se pokriva primenom stajskog đubriva ili recikliranjem ostataka fermentacije iz postrojenja za biogas. Međutim, iako se cela biljka skida, celokupna količina hranljivih materija se iznosi sa polja te se po pitanju djubrenja mora različito posmatrati od kukuruza za zrno. Kalijum se najbolje primenjuje sa fosforom i azotom u obliku kompleksnog đubriva pre kultivacije ili se koristi kao dodatak poljoprivrednim đubrivima.
Potrebe i ekstrakcije silažnog kukuruza

Element

Iznošenje

Jedinica/t proizvodnje

Uklanjanje

Jedinica/t proizvodnje

Osetljivost na nedostatak

N

12

12

Veoma osetljivo

P2O5

4.2

4.2

Veoma osetljivo

K2O

12

12

Osetljivo

MgO

1.9

1.9

Umereno osetljivo

SO3

2.2

2.2

Umereno osetljivo

TE

Cink (Zn) od faze 6 listova, bor (B) povoljno utiče na plodnost

U tabeli je prikazano usvajanje i iznošenje po toni prinosa suve mase silažnog kukuruza. Silažnom kukuruzu je zato, uglavnom potreban azot, fosfor i kalijum. Sumpor i magnezijum takođe moraju postojati u odgovarajućim količinama. Primer: Prinos silažnog kukuruza od 20 t/ha zahteva 240 kg N/ha. Uz pretpostavku da će se usvojiti određena količina azota iz zemljišta (npr. 40 kg N/ha) i 20 kg N/ha od mahunarskog intermedijarnog useva, biće potrebno putem đubriva dodati još 180 kg N/ha. Zato što se čitava biljka žanje ovih 240 kg/ha N će biti uklonjeno sa polja.
PREPORUKA ZA ODGOVARAJUĆE ĐUBRIVO ZA SILAŽNI KUKURUZ
Silažnom kukuruzu su potrebne hranljive materije u koncentrovanom obliku, posebno u prvoj fazi razvoja biljke. Nakon toga, većina hranljivih sastojaka se samo preraspodeljuje unutar biljke ili koristi za apsorpciju vode (kalijum).

Đubrenje se u najvećoj meri vrši pre setve
Ukupna količina potrebnih hranljivih materija koja je potrebna kukuruzu se može primeniti pre predsetvene pripreme. Najveća potreba za hranljivim materijama je u prvoj fazi rasta, a višestruke primene nisu pokazale da dolazi do povećanja prinosa. Đubriva sa fosforom i kalijumom se takođe najbolje primenjuju pre, ili sa setvom. Tečni stajnjak se obavezno inkorporira u zemljište pre setve. Prekasna primena mineralnog azota povećava rizik od sagorevanja lista i odloženog zrenja zbog zakasnelog efekta primenjenog azota. Kada se koristi urea kao i stajsko đubrivo, treba očekivati gubitke gasovitog azota ako se ne unose u zemljište odmah nakon primene.
Primena đubriva u split metodi proporučuje se kod velikih očekivanih prinosa koji nose i odgovarajuće visoke potrebe za azotom kao i na lakim zemljištima. Trećina planirane količine azota se primenjuje najkasnije u fazi sa 2 do 4 lista. Kasnija primena povećava rizik od sagorevanja lista i odlaže sazrevanje. Rezultat je veći sadržaj vlage u zrnu.

Đubrenje podloge ispod obrađenog sloja zemljišta NP đubrivom je korisno za prinos, posebno na teškim zemljištima, hladnim područjima i zemljištem sa malim sadržajem fosfata, jer se i dalje malo korenje može direktno hraniti iz đubrene zone. Privremeni nedostatak fosfata u razvoju mladica se može dobro nadoknaditi tečnim đubrivom sa koncentrovanim fosforom ili hranljivim solima rastvorljivim u vodi. 

Pre setve kukuruza ili čak u jesen, može se izvršiti đubrenje zemljišta krečnjakom. Maksimalna količina CaO treba da bude 1500 kg/ha– poželjno u obliku kalcijum-karbonata, da se ne bi onesposobio bor.
Parametri prinosa za silažni kukuruz:
Broj biljaka po m²
Prinos zelene mase po biljci
sadržaj suve materije u %.

Formiranje prinosa kukuruza proizilazi iz optimalne raspodele od pribl. 9−11 biljaka po m² i jakih biljaka sa čvrstim, dugim stabljikama. Međutim, za kvalitetnu silažu posebno je važan jak i zdrav klip silažnog kukuruza. 

Kukuruz - silaža related desktop image Kukuruz - silaža related tablet image Kukuruz - silaža related mobile image

Prva primena 

Prva primena  image

Druga primena 

Druga primena  image

Prva primena 

Jednokratna doza potrebnih hranljivih materija za optimalno đubrenje kukuruza. Kukuruzu su potrebne hranljive materije u prvoj fazi rasta do cvetanja. Đubrenje pre setve je zato optimalno za formiranje prinosa. Sa odgovarajućom NPK formulom, sve potrebne hranljive materije se mogu obezbediti u jednoj primeni. Đubrenje kukuruza azotom, bazira se na ekstrakciji, koja odgovara pribl. 160−180 kg N/ha. Važno je koristiti glavne hranljive materije u oblicima rastvorljivim u vodi – od faze 6 listova pa nadalje, počinje stvaranje velike biljne mase u toku jednog dana, sa visokim stopama apsorpcije hranljivih materija od nekoliko kg/ha dnevno. Pojačano đubrenje kukuruza fosforom osigurava željeni prinos kada se koristi stajsko đubrivo sa stočarskih farmi i kaše kod proizvodnje biogasa.

Druga primena 

Konačno đubrenje u fazi 2 do 4 lista Pri visokim očekivanim prinosima, i u skladu sa tim, pri većim potrebama za azotom, kao i da bi se sprečili gubici azota posebno na lakim zemljištima, preporučuje se đubrenje azotom u split metodi. U tom slučaju, trećina ukupne količine azota treba da se doda u obliku brzodelujućih nitrata u fazi 2 do 4 lista. Kasnije đubrenje ne donosi povećanje prinosa, već nosi rizik od sagorevanja lista i kasnog sazrevanja.