• Tekstura zemljišta
    crop soil texture
    Humusna, dobro provetrena zemljišta sa dobrom strukturom
  • Min. Temperatura
    crop temperature icon
    Klijanje na 25°C, rast od 12°C, optimalno na 18°C
  • pH
    Dinja i lubenica crop pH value
    Tolerantno od blago kiselih do blago alkalnih zemljišta; optimalna pH vrednost: 6−7,5
  • Potrebe za vodom
    Dinja i lubenica crop rainfall value
    10 l/kg prinosa dinje
  • Vernalizacija
    Dinja i lubenica crop vernalisation
    -
  • Gustina useva
    crop density
    0,8−1,0 biljka po m²
  • Dubina setve
    crop seeding depth
    1,5 cm
Dinja i lubenica
Dinje preferiraju zemljišta koja su bogata humusom, imaju dobru strukturu i odgovarajući kapacitet zadržavanja vode. Dinjama prija toplota, ali takođe im je potrebno dosta hranljivih materija a iznad svega velika količina vode. U područjima gde je vlažnost visoka i skladišni uslovi sa formiranjem magle, bolesti lista (plesan) se brzo razvijaju. 
Ključne činjenice
  • Đubrenje u četiri faze, obratite pažnju na potrebe do kraja
  • obezbedite adekvatno snabdevanje azotom i fosforom na početku
  • snabdevanje molibdenom na hladnim, vlažnim i kiselim zemljištima
  • posebno pojačajte đubrenje kalijumom od formiranja plodova do početka berbe
  • kalijum utiče na formiranje ploda i ukus
  • đubrenje borom u suvim uslovima.
Opšte informacije
Opšte informacije
Potreba za hranljivim materijama
Potreba za hranljivim materijama
Đubrenje
Đubrenje
UZGAJANJE DINJA

Dinje su biljke kojima prija toplota. Zbog njihove veze sa krastavcima, tolerišu padavine podjednako loše kao i krastavci. Vlaga rezultira time da se lišće brzo razboli a plodovi istrule. Zbog njihovog plitkog korenog sistema redovno im je potrebno puno vode. Za stvaranje dobrih plodova, često se seku izdanci ili čak vrhovi izdanaka.

Uprkos visokim zahtevima za toplotom, uzgajanje na otvorenim pogodnim lokacijama se pokazala uspešnom za proizvodnju dinja. 

U nepovoljnim uslovima rasta i za produženje sezone, dinje se proizvode u zaštićenoj kultivaciji u plasteniku ili stakleniku. Na taj način je moguće ostvariti dosta veće prinose od onih kod uzgajanja na otvorenom.

Dinje su osetljive na pepelnicu i viruse kao i sve biljke iz porodice tikvi. Dostupne su odgovarajuće sorte dinje koje su otporne ili tolerantne na pojedinačne bolesti.


Dinja i lubenica related desktop image Dinja i lubenica related tablet image Dinja i lubenica related mobile image
multiple image marker active left arrow inactive left arrow active right arrow inactive right arrow
Đubrenje dinja – veliki plodovi sa NPK
Dinje troše veliku količinu hranljivih materija i zahtevaju velike količine hranljivih materija uravnoteženim đubrenjem. Azot se nikada ne sme izostaviti tokom rasta biljke. Nedostatak azota dovodi do smanjenja rasta čak i do 25 %. Dinje dobro reaguju na đubriva sa fosforom i kalijumom na kraju vegetativnog stadijuma i tokom faze odrastanja. Dinje imaju konstantne velike potrebe za hranljivim materijama i apsorbuju velike količine vode. Takođe zahtevaju velike količine kalijuma. Nedostatak fosfora (čak i kada je snabdevanje azotom dovoljno) može dovesti do smanjenja rasta za 40 do 45 % i smanjiti cvetni pupoljak do 70 %. Nedostatak fosfora dovodi do niskog rasta biljke i skraćenje internodija. Kalijum je veoma bitan za proizvodnju šećera, i naknadno dovodi do povećanja kvaliteta. Značajno smanjuje rizik od pucanja plodova i povećava težinu ploda. Dinje su osetljive na nedostatak molibdena, posebno na hladnim, vlažnim i kiselim zemljištima. Biljka je takođe osetljiva na nedostatak mangan i gvožđa. Bor dovodi do poboljšanja otpornosti na pucanje (razdvajanje ćelija ploda na dva jednaka dela) u sušnim godinama.
Potrebe i ekstrakcije dinje

Element

Iznošenje

Jedinica/t proizvodnje

Uklanjanje

Jedinica/t proizvodnje

Osetljivost na nedostatak

N

4

4

Veoma osetljivo

P2O5

1.4

1.4

Osetljivo

K2O

7.3

7.3

Veoma osetljivo

CaO

5

5

Osetljivo

MgO

1.3

1.3

Umereno osetljivo

SO3

0.5

0.5

Osetljivo

TE

Molibden (Mo) na vlažnim i hladnim zemljištimaZahtevi za gvožđem (Fe) i manganom (Mn)Bor (B) u suvim uslovima za sprečavanje pucanja plodova

U tabeli je prikazano usvajanje i iznošenje po toni prinosa dinje. Dinjama su uglavnom potrebni azot i kalijum. Fosfor, magnezijum i kalcijum takođe moraju postojati u odgovarajućim količinama. Primer: Prinos dinje od 50 t/ha uzima 200 kg N/ha. Tih 200 kg N/ha se uobičajeno unose đubrivom. Uz poštovanje količina berbe, svih 200 kg N/ha se uklanja sa polja.
VISOKI PRINOSI KADA SE DINJE NA ADEKVATAN NAČIN ĐUBRE
U pogodnim uslovima, očekivano je da sorte dinje sa visokim prinosom proizvedu 50 tona po hektaru. Biljke dinje mogu da dostignu uporedo sazrevanje plodova na starijim delovima biljke i nastavak porasta. Đubrenje zato treba da podrži rast i istovremeno dozvoli plodovima sa velikom tržišnom vrednošću i dobrim ukusom da dobro sazri. 
Snabdevanje azotom mora biti dovoljno za sve vreme trajanja rasta. Visok kvalitet (ukus, boja, čvrstina i rok upotrebe) mogu se postići povećanjem nivoa fosfora i dovoljnim nivoom kalijuma.
Održavanje neophodnog snabdevanja kalijumom je od suštinske važnosti za formiranje plodova i njihovo povećanje. Važno je da se izbegne višak azota u planu đubrenja jer on povećava osetljivost na oboljenja listova i truljenje ploda. 
Dinje su osetljive na hloride. Kalijum-hlorid se zato koristi samo u jesen pre uzgajanja. U sezoni rasta, moraju se koristiti kalijum-sulfat ili kalijum-magnezijum.
Optimalna pH vrednost zemljišta je između 6 i 7. Na kiselim ili hladnim i vlažnim zemljištima, neophodan je molibden. U suvim uslovima rasta ploda ili tokom sazrevanja ploda, dinjama je potrebno dodatno đubrenje da bi se sprečilo pucanje ploda.


Neophodno je đubrenje split metodom
Kod uzgajanja dinje, deo đubriva se primenjuje pre postavljanja zaštitne folije. Ostatak se koristi za ponovno đubrenje tokom nege useva i berbe po potrebi u nekoliko doza, nekada samo u redu.
Uzgoj dinje u zaštićenom prostoru, sa akcentom na prinos, a na zemljištu ili podlozi sa navodnjavanjem koje imaju mogućnost i tečnog đubrenja vrhunski je domet tehnologije.
S jedne strane, moguće je koristiti različita đubriva u različitim fazama rasta, a s druge strane količine hranljivih materija se mogu prilagoditi potrebama biljaka, fazi razvoja i željenom prinosu. 
Zbog raspodele tečnog đubriva u zaštićenom uzgoju, zahtevi za hranljivim materijama se pretvaraju iz kg/ha a vreme gajenja na kg/m² i nedelju. Ako se pretpostavi fiksna količina navodnjavanja po danu, odgovarajuće koncentracije hranljivih materija se izračunavaju za vodu za navodnjavanje ili mere u svakom pojedinačnom slučaju putem Dosatron dozatora.

Neophodne količine kalcijuma za dinje treba već da budu primenjene u jesen pre sadnje. Mogu se koristiti krečnjaci sa pojačanom koncentracijom magnezijuma. 1500kg CaO/ha.

Parametri prinosa za dinje:
Broj biljaka po m²
broj plodova po biljki
težina ploda.

Formiranje prinosa se definiše biljkama po m² i neprekidnom proizvodnjom cvetova i plodova. Naročito na početku, važno je snabdevanje azotom i fosforom. Lepo oblikovane dinje sa jakom bojom i slatkim ukusom se postižu samo sa dovoljno kalijuma.

Dinja i lubenica related desktop image Dinja i lubenica related tablet image Dinja i lubenica related mobile image
multiple image marker active left arrow inactive left arrow active right arrow inactive right arrow

Prva primena

Prva primena image

Druga primena 

Druga primena   image

Treća primena 

Treća primena   image

Četvrta primena 

Četvrta primena   image

Prva primena

Sadnja do prvog rasta – početak sa količinama đubriva koja su bogata fosfatima Od kultivacije dinje, na početku rasta, biljke zahtevaju relativno male količine đubriva. Manje đubrenje i ograničeno navodnjavanje povećavaju formiranje korene mase. Zato, samo oko 1/12 od ukupne količine azota, ali i već 40 % ukupne količine fosfora se raspoređuju do prvog cvetanja. Za kalijum, samo 1/30 ukupne potrebne količine se daje u ovoj fazi. Samo tada se potražnja povećava.

Druga primena 

Prva količina plodova do kraja nicanja plodova – ujednačena prehrana za cvetanje i stvaranje plodova Od početka cvetanja sveta i formiranja ploda dinje treba podsticati istovremeno i neprekidan rast i cvetanje. Zbog toga, neophodni su posebno ujednačeni odnosi hranljivih materija. Oko 70 kg N/ha, 40 kg P2O5/ha i 120 kg K2O/ha se primenjuje u ovoj fazi. U ovoj fazi rasta, posebnu pažnju treba posvetiti snabdevanju magnezijumom i kalcijumom.

Treća primena 

Kraj stvaranja plodova i kraj prvog roda – važno je potpuno đubrenje sa posebnim fokusom na kalijum Za dinje, faza rasta ploda je glavna faza za đubrenje. Za formiranje prvog ploda, svaka biljka se đubri azotom (oko 80 kg N/ha) i kalijumom (oko 120 kg K2O/ha). Slabo formirani plodovi lošeg ukusa rezultat su nedostatka hranljivih materija u ovoj fazi.

Četvrta primena 

Kraj prvog rasta ploda do kraja kultivacije – važna je primena NPK đubriva sa pojačanom koncentracijom kalijuma Za dalji rast plodova, biljka se mora dodatno snabdevati hranljivim materijama. Da bi se to izvelo na pravi način, količina kalijuma se mora ponovo povećati da bi se završilo formiranje ploda i sazrevanje. Primena beshloridnog, koncentrisanog đubriva sa višestrukim hranljivim materijama u količini od pribl. 70 kg N/ha, 25 kg P2O5/ha i 130 kg K2O/ha obezbeđuje snabdevanje hranljivim materijama u poslednjoj fazi đubrenja. Đubrenje dinja se može prekinuti pribl. dve nedelje pre kraja berbe. Poslednji plodovi onda sazrevaju dok su hranljive materije i dalje prisutne u biljkama.