Privacy Policy
The administrator of your personal data will be LAT Nitrogen Austria GmbH (gdpr@lat-nitrogen.com). Detailed information on the processing of personal data can be found in our Privacy Notice. This information will also be provided to you in the newsletter subscription confirmation email.
Please confirm that you have read and agree to our privacy notice and our general terms and conditions of use before continuing.
How else can we help?
We would love to send you details or our best offers, and latest products and services by email. We will treat your personal data carefully. We will never sell your data to third parties. By selecting the boxes below, you confirm your acceptance to receive marketing communications from LAT Nitrogen Austria GmbH.
You can change your mind at any time by clicking the unsubscribe link in the footer of any email you receive from us, or by contacting us at gdpr@lat-nitrogen.com
Hvala!
Primili smo vaš zahtev za registraciju i uskoro ćemo vam poslati e-poruku kako bismo potvrdili vašu adresu e-pošte.
Završite registraciju tako što ćete kliknuti na vezu iz e-poruke.
Registracija nije uspešna.
Adresa e-pošte je već registrovana
ili je došlo do greške servera.
Dinje su biljke kojima prija toplota. Zbog njihove veze sa krastavcima, tolerišu padavine podjednako loše kao i krastavci. Vlaga rezultira time da se lišće brzo razboli a plodovi istrule. Zbog njihovog plitkog korenog sistema redovno im je potrebno puno vode. Za stvaranje dobrih plodova, često se seku izdanci ili čak vrhovi izdanaka.
Uprkos visokim zahtevima za toplotom, uzgajanje na otvorenim pogodnim lokacijama se pokazala uspešnom za proizvodnju dinja.
U nepovoljnim uslovima rasta i za produženje sezone, dinje se proizvode u zaštićenoj kultivaciji u plasteniku ili stakleniku. Na taj način je moguće ostvariti dosta veće prinose od onih kod uzgajanja na otvorenom.
Dinje su osetljive na pepelnicu i viruse kao i sve biljke iz porodice tikvi. Dostupne su odgovarajuće sorte dinje koje su otporne ili tolerantne na pojedinačne bolesti.
Jedinica/t proizvodnje
Jedinica/t proizvodnje
N
4
4
Veoma osetljivo
P2O5
1.4
1.4
Osetljivo
K2O
7.3
7.3
Veoma osetljivo
CaO
5
5
Osetljivo
MgO
1.3
1.3
Umereno osetljivo
SO3
0.5
0.5
Osetljivo
TE
Molibden (Mo) na vlažnim i hladnim zemljištimaZahtevi za gvožđem (Fe) i manganom (Mn)Bor (B) u suvim uslovima za sprečavanje pucanja plodova
Prva primena
Druga primena
Treća primena
Četvrta primena
Sadnja do prvog rasta – početak sa količinama đubriva koja su bogata fosfatima Od kultivacije dinje, na početku rasta, biljke zahtevaju relativno male količine đubriva. Manje đubrenje i ograničeno navodnjavanje povećavaju formiranje korene mase. Zato, samo oko 1/12 od ukupne količine azota, ali i već 40 % ukupne količine fosfora se raspoređuju do prvog cvetanja. Za kalijum, samo 1/30 ukupne potrebne količine se daje u ovoj fazi. Samo tada se potražnja povećava.
Prva količina plodova do kraja nicanja plodova – ujednačena prehrana za cvetanje i stvaranje plodova Od početka cvetanja sveta i formiranja ploda dinje treba podsticati istovremeno i neprekidan rast i cvetanje. Zbog toga, neophodni su posebno ujednačeni odnosi hranljivih materija. Oko 70 kg N/ha, 40 kg P2O5/ha i 120 kg K2O/ha se primenjuje u ovoj fazi. U ovoj fazi rasta, posebnu pažnju treba posvetiti snabdevanju magnezijumom i kalcijumom.
Kraj stvaranja plodova i kraj prvog roda – važno je potpuno đubrenje sa posebnim fokusom na kalijum Za dinje, faza rasta ploda je glavna faza za đubrenje. Za formiranje prvog ploda, svaka biljka se đubri azotom (oko 80 kg N/ha) i kalijumom (oko 120 kg K2O/ha). Slabo formirani plodovi lošeg ukusa rezultat su nedostatka hranljivih materija u ovoj fazi.
Kraj prvog rasta ploda do kraja kultivacije – važna je primena NPK đubriva sa pojačanom koncentracijom kalijuma Za dalji rast plodova, biljka se mora dodatno snabdevati hranljivim materijama. Da bi se to izvelo na pravi način, količina kalijuma se mora ponovo povećati da bi se završilo formiranje ploda i sazrevanje. Primena beshloridnog, koncentrisanog đubriva sa višestrukim hranljivim materijama u količini od pribl. 70 kg N/ha, 25 kg P2O5/ha i 130 kg K2O/ha obezbeđuje snabdevanje hranljivim materijama u poslednjoj fazi đubrenja. Đubrenje dinja se može prekinuti pribl. dve nedelje pre kraja berbe. Poslednji plodovi onda sazrevaju dok su hranljive materije i dalje prisutne u biljkama.
LAT Nitrogen doo Beograd
Bulevar Zorana Đinđića 64a
11070 Novi Beograd, Srbija