Kod kvalitetnog uzgoja pšenice kasna gnojidba od velike je važnosti. Tko manje prihranjuje, riskira manji udio čistog proteina.

Udio dušika u tlu mijenja se iz godine u godinu. Prethodna kultura i potencijalna gnojidba igraju veliku ulogu. Mjerne metode kao Nmin-ispitivanja u proljeće polazna su točka za određivanje prve gnojidbe.

Rastući N-troškovi neznatno smanjuju optimalne količine dušika

N-tester pomaže pri određivanju gnojidbe za vrijeme vlatanja i klasanja. Pomoću ove metode moguće je provesti ciljanu N-gnojidbu budući da mjerenje pokazuje neposrednu opskrbu biljke dušikom. Gnojidbeni pokusi rađeni s N-testerom  pokazuju da se pravilnom raspodjelom ostvaruju zadovoljavajući prinosi i kvaliteta, iako se smatralo kako N-tester daje nedovoljne preporuke pri gnojidbi dušikom.

Za poljoprivrednika je N-optimum orijentir, a za određivanje N-optimuma uzimaju se u obzir pokusi povećanja dušika kako bi se dobila krivulja neto dobiti.  Neto dobit raste s rastućim količinama dušika dok ne dosegne maksimum. Količina dušika kod koje krivulja doseže svoj maksimum predstavlja N-optimum. Rastuće cijene dušika i padajuće cijene žitarica pomiču optimum gnojidbe do nižih rashoda.

Iz podataka dobivenih u 150 pokusa za povećanje dušika provedenih u Njemačkoj od 1996. do 2007. godine izračunata je krivulja neto dobiti iz koje se izvodi optimum. Ukoliko cijena
KAN-a raste s 270 na 475 €/t, optimum se smanjuje  za 26 kg N/ha. Pri tome se uzima cijena pšenice od 150 €/t. Smanjenje dobiti na temelju povećanih N-troškova u tom slučaju iznosi 110€/ha (grafikon 1).

Cijena pšenice je značajno utjecala na prihode - utjecaj na optimalnu N stopu je relativno nizak (izvor: Incona, 150 testova, 1996-2007).

Ukoliko se cijena pšenice mijenja, djelovanje na neto dobit po hektaru je izražajnije nego kod rastućih N-troškova.U slučaju da je cijena KAN-a 405 €/t, maksimalna neto dobit iznosi 980 €/ha, ako pretpostavimo da je cijena pšenice 150 €/t. Ako je cijena pšenice 250 €/t, neto dobit raste i kod iste cijene KAN-a na 1780 €/ha. Grafikon 2 pokazuje da se optimum pri tome povećava za 20 kg N/ha.

Iz oba grafikona zaključujemo da cijena pšenice određuje neto dobit. Optimum gnojidbe varira u prikazanim situacijama samo u rasponu od 20 do 30 kg N/ha. Znatne uštede na dušiku stoga nemaju smisla ni u najrazličitijim uvjetima.

Ako se smanji količina prihrane dušikom po hektaru uslijed povećanih troškova gnojidbe, iz iskustva se mora računati sa smanjenim udjelom čistog proteina, a nezadovoljavajuća kvaliteta još dodatno smanjuje cijenu pšenice. Pri čemu je izgubljena dobit po hektaru većinom veća od ušteđenih troškova gnojidbe.