TRAŽIM

GNOJIVO

KOJE SADRŽI

HRANJIVO

ZA

KULTURU

Traži
  • Bor (B)
    510.811
    B
  • Ionski oblik
  • Anion/Kation
    B(OH)3
  • Cvatnja
  • Izvor: Unutrašnje more
  • 10 – 15 mm oko korijena

Bor

(B)

Ovo je zasigurno najpoznatiji i najčešće upotrebljavani element u tragovima na svijetu, jer njegov nedostatak može negativno djelovati na rast, plodnost i otpornost na bolesti. Nakon godina kultivacije, tla postaju iscrpljena/osiromašena i potreban im je bor za oporavak, posebice za osjetljive usjeve. Primjenu bora potrebno je obaviti po mjeri prema poljoprivrednim načelima, posebice zbog toga što i višak, ali i nedostatak bora imaju negativan utjecaj.
B
Biljka
Biljka
Tlo
Tlo
Usjevi
Usjevi
Podrijetlo
Podrijetlo
Pokazatelji
Pokazatelji
METABOLIZAM
Bor sudjeluje u pretvaranju nitrata u aminokiseline čime pojačava čvrstoću i otpornost staničnih membrana
RAST
Bor ima ključnu ulogu u sintezi ugljikohidrata i proteina; zbog toga je neophodan u rastu stanica i tkiva biljke.
PLODNOST
Bor pridonosi boljoj plodnosti jer je aktivan u formiranju spolnih stanica (pelud).
MEHANIZMI APSORPCIJE
Biljka apsorbira bor kao topljiv borni hidroksid u otopini tla, razmjerno količini vode koja joj je potrebna za nadoknadu evaporacije. To je prilično pasivno upijanje, ovisno o količini otopljenog bora. Kinetika apsorpcije povezana je s koncentracijom bora u uzlaznom toku soka biljke. Donji listovi obično akumuliraju više bora od novoformiranih listova, zbog otežanog kretanja unutar biljke.
INTERAKCIJE, SPECIFIČNOST
Dostupnost bora varira ovisno o zamjenjivim rezervama u tlu, ali i sezonskim klimatskim uvjetima: riziku ispiranja, biološkim aktivnostima tla, fiziološkim potrebama biljaka. Imajte na umu da se sorta, ovisno o svojim genetskim posebnostiima i korijenovom sustavu, također može razlikovati po faktoru osjetljivosti.
Opskrba borom koji je nastao u tlu povezana je s tipom tla. Ako je matična stijena magmatska, sadrži jako malo bora. Sedimentne stijene, kao i mora u kojima su se formirale, bogate su borom. Kao i kod kalija, slojevi gline mogu zadržati bor i on se može otopiti u ritmu sorpcije i desorpcije koji je povezan s promjenjivom vlažnošću tla. Postoje i mehanizmi blokade, bilo željezom i aluminijem u kiselom mediju ili kalcijem u lužnatom mediju. Uz ove fizikalno-kemijske mehanizme, treba imati na umu da unosi organskih materijala prirodno obnavljaju razinu bora u tlu. Na obradivim površinama bez organskog gnojiva standardno se primjenjuje bor s pomoću mineralnog gnojiva s borom kako bi se nadomjestilo njegovo iznošenje.

Tablica osjetljivosti

Mjerilo osjetljivosti:
  • Vrlo

  • Relativno

  • Umjereno

B
Sugar Beet
Durum Wheat
Pšenica
Mrkva
Cereals (excepted wheat)
Chicory, endive
Kupus
Oil Seed Rape
Squash, courgette
Fibre flax
Lucerna
Corn (silage)
Corn (grain)
Dinja
Olives
Leek
Canned peas
Protein peas
Krumpir
Grassland
Salad
Soja
Tobacco
Tomatoes
Suncokret

Tablica osjetljivosti & Simptomi

Kod biljaka s nedostatkom bora javlja se kloroza, deformacije ili nekroza dijelova biljke.

Višak & Potrebe

Borna kiselina snažan je baktericid koji se posebice upotrebljava pri obradi drveta. Čak i kod zahtjevnih usjeva poput uljane repice, prevelika količina može imati negativan učinak na prinos. Na razini ekosustava, bor se regulira u vodenim površinama zbog svog toksičnog utjecaja na razmnožavanje riba.

Za koncentraciju bora potreban je kompleksan geološki ciklus, pa zbog toga ne postoji mnogo nalazišta bora na planetu. Mehanizam se odvija u dvije faze: najprije dugo razdoblje taloženja u unutrašnjem sloju u kojem bor odlazi u fumarole, a zatim kristalizacija, s ponovnim otapanjem i koncentracijom u toplim, unutrašnjim morima koja su podložna isparavanju. Bor se taloži na dnu i veže se ili za kalcij ili za natrij. Zbog toga razlikujemo oblik kalcijevog borata i natrijevog borata.
PROCES STVARANJA
Izazov je za industriju pronaći formulu s ispravnom razinom topljivosti za učinkovitu prehranu, a pri tome izbjeći štetan učinak. Borealis L.A.T upotrebljava dvije metode proizvodnje: jedna se sastoji od otapanja bora kiselinom i zatim stvaranja kompleksa u organskoj molekuli da bi ga se zaštitilo od prebrzog propadanja, dok je druga metoda mikronizacija, kojom se osigurava njegovo postupno prodiranje u listove.
SASTAV TLA

Metoda ekstrakcije toplom vodom prilično je uspješna. Možemo razlikovati minimalna ograničenja:

  • U vapnenastom tlu najmanji je udio 0,8 ppm
  • U tlu s neutralnom pH vrijednosti najmanji je udio 0,6 ppm
  • U kiselom tlu najmanji je udio 0,4 ppm
UDIO ORGANSKE TVARI
Veliki dio topljivog bora potiče iz organske tvari, pa nizak udio organske tvari ograničava potencijal bora koji se može asimilirati u otopinama tla. Manje od 1,8 % udjela organske tvari ukazuje na velik rizik od nedostatka.
TEKSTURA
Glina stvara kompleks s borom, pa ga tako zadržava u slojevima; međutim, lako će se otpustiti. U glinenom se tlu potencijal otpuštanja povećava. Nasuprot tomu, u pjeskovitim tlima koja u siromašna glinom, bor je podložan ispiranju i ne zadržava se.
KLIMA
Kišna razdoblja potiču ispiranje bora. Nasuprot tomu, suha razdoblja sprečavaju otapanje bora. Područja s jakom svjetlošću smanjuju dostupnost bora.
PH:
Ovo je jedan od glavnih faktora koji određuju sposobnost asimilacije bora. Smanjuje se kada se pH vrijednost tla povisi i pogoršava nedostatke. pH vrijednost viša od 6,5 smanjuje sposobnost asimilacije bora. Kalcizacija na kiselim tlima potiče blokadu elementa.