TRAŽIM

GNOJIVO

KOJE SADRŽI

HRANJIVO

ZA

KULTURU

Traži
  • Dušik (N)
    714.0067
    N
  • Ionski oblik
  • Anion/Kation
    NO3-
  • List
  • Izvor: Zrak
  • > 40 mm oko korijena

Dušik

(N)

Zajedno s ugljikom, dušik ima ključnu ulogu u sastavu organske tvari. Iako je 78 % zraka koji udišemo dušik, naše se potrebe za dušikom mogu zadovoljiti biljnim ili životinjskim proteinima. Osim leguma, biljke imaju pristup dušiku samo na kraju procesa mineralizacije organske tvari. Otkriće procesa proizvodnje amonijaka kombinacijom dušika u zraku i vodika revolucioniralo je poljoprivredu prije više od stoljeća (Haber-Boschov postupak, Nobelove nagrade 1918. i 1931.). Bez takvog mineralnog dušika, svjetska bi se poljoprivredna proizvodnja smanjila upola.
N
Biljka
Biljka
Tlo
Tlo
Usjevi
Usjevi
Podrijetlo
Podrijetlo
Pokazatelji
Pokazatelji
VAŽNOST ZA ŽIVOT BILJKE
Zajedno s drugim elementima (ugljikom, kisikom, vodikom itd.), dušik je sastavni dio aminokiselina koje izgrađuju proteine. Dušik je ključni element za izgradnju stanice i za fotosintezu (klorofil). Glavni je faktor u rastu biljke. Utječe na kvalitetu, posebice na udio proteina u biljkama.
MEHANIZMI UPIJANJA
Biljke dušik upijaju uglavnom u obliku nitrata (NO3-) koji je otopljen u otopini tla. Organski ili amonijski dušik ili urea koji su prisutni u tlu postepeno se pretvaraju u nitratni oblik kao rezultat različitih mikrobnih i fizičko-kemijskih procesa. Apsorpcijom vode iz tla da bi nadoknadila gubitke koji nastaju isparavanjem, biljka pasivno upija nitrate koji se nalaze u toku koji dolazi sve do lišća, gdje se reduciraju i reorganiziraju u organski oblik i zatim ponovno distribuiraju u biljku.
INTERAKCIJE, SPECIFIČNOST
Dušik je obično prvi faktor koji ograničava rast biljke, izuzev leguma, koji su jedina botanička porodica koja ima sposobnost izravnog upijanja dušika iz zraka putem simbioze s bakterijama koje se nalaze u njihovom korijenju u obliku čvorića.
Kvaliteta i količina humusa i opskrba svježom organskom tvari glavni su prirodni izvori dušika u tlu. Mineralizacija takvog organskog dušika i proces transformacije amonijaka i oblika uree mineralnih gnojiva ovisi o biološkoj aktivnosti tla (posebice nitrificirajućih bakterija) ili, drugim riječima, o kiselosti, prozračenosti, vlažnosti i temperaturnim uvjetima tla koji u različitoj mjeri pridonose njihovom razvoju. Količina mineralnog dušika koji je prisutan u tlu vrlo je niska u usporedbi s količinom u organskom obliku. U umjerenim klimama, 1 do 2 % organskih rezervi pretvara se u mineralni oblik koji je dostupan biljki.
Amonijski, nitratni i ureični, tri su oblika dušika (N) koji se nalaze u gnojivima. Dok su nitratni (NO3-) i amonijski (NH4+) neposredno dostupni usjevima nakon primjene (1), ureični se dušik mora pretvoriti (hidrolizom, 7) u NH4+. Nitratni oblik preferirani je dušikov oblik jer je topiv u vodi i stoga je smjesta dostupan biljci (2) On poboljšava unos kationa kao što su K+, Ca2+, Mg2+. Dio amonijskog dušika usjevi također mogu izravno preuzeti (3), a ovisno o karakteristikama tla, NH4+ također se pretvara u NO3- (nitrifikacija, 4). Denitrifikacija je proces pri kojem se NO3- reducira na nitrit (NO2-), dušikov monoksid (NO), dušikov oksid (N2O) i N2. Posrednik te reakcije anaerobne su bakterije pa se tako ona odvija u anoksičnim okruženjima te se rijetko događa u dobro prozračenim poljoprivrednim tlima. U svojstvu aniona NO3- također je vrlo pokretljiv u tlu i može se isprati obilnim kišama (ispiranje, 9). Zbog toga je važno podijeliti velike količine gnojidbe dušikom u više manjih primjena i gnojiti u pravom trenutku kada je potražnja usjeva za hranjivima na visokoj razini. Mikroorganizmi u tlu troše uglavnom NH4+, ali i NO3- (imobilizacija, 6). Prisutnost organskih tvari koje su bogate ugljikom, a imaju male količine dušika (npr. slama), poboljšavaju imobilizaciju. Međutim, taj udio dušika nije izgubljen i postaje dostupan biljkama kasnije kada se raspadne biomasa, uključujući i mikrobnu biomasu (mineralizacija, 6). Nakon primjene u tlu urea ((NH2)2CO se razlaže na dvije molekule amonijaka (NH3) i jednu molekulu ugljikovog dioksida (CO2). Plinoviti NH3 može se ispustiti u atmosferu (volatilizacija, 8). Reakcijom NH3 s vodom (H20) da bi se stvorio NH4 ispušta se ion hidroksida (OH-) i stoga povećava pH tla. Volatilizacija amonijaka naročito je izražena u lužnatim tlima (pH > 7). Zbog toga to privremeno povećanje pH tla utječe na velike gubitke pri volatilizaciji čak i u kiselim tlima.

Tablica osjetljivosti & Simptomi

Tablica osjetljivosti

Dušik je element koji je neophodan za rast biljke, jer omogućuje biljkama da izgrade proteine, klorofil, enzime i vitamine. Zbog toga je glavni faktor koji utječe na rast biljke, a također određuje i kvalitetu. 

Kada je prehrana dušikom poremećena, različiti dijelovi biljke postaju manji i prinosi se smanjuju. 

Za žitarice dušik je odlučujući faktor za postizanje visokog omjera proteina: osim sorte, on je glavni faktor za povećanje udjela proteina. Na sve sorte meke pšenice nedostatak dušika ima negativan utjecaj. Gubitci ovise o intenzitetu nedostatka i njegovom trajanju (ukupno vrijeme nedostatka i razdoblja ciklusa na koja nedostatak utječe). Rani nedostaci na početku izduživanja stabljike najštetniji su za prinos, jer se pojavljuju u vrijeme kada je potreba za dušikom najveća. 

Simptomi

Nedovoljna prehrana dušikom uzrokuje smanjenu sintezu proteina, što ima štetni učinak na rast i razvoj biljke.

Biljke koje imaju nedostatak dušika postaju žute zbog nedovoljne sinteze klorofila i sušenja starijih listova. 

Višak & Potrebe

Prevelika količina

Preobilna gnojidba dušikom nije poželjna, ni iz poljoprivredne perspektive (rizik od polijeganja), ni iz perspektive troškova (otpad) i zaštite okoliša (rizik od ispiranja).

Zbog toga su razvijeni mnogi alati za određivanje doze koju je potrebno primijeniti da bi se postigao optimalan prinos. Zbog toga Borealis L.A.T preporučuje da se upotrebljava N-Pilot®.

Potrebe

Potrebe biljke za dušikom ovise o vrsti, sorti i ciljnom prinosu. Povezane su s ciljnom razinom biomase, koja određuje ekonomski rezultat usjeva.

Gnojidba dušikom može se točno izračunati ovisno o potrebama usjeva i količini koja se dobiva iz tla.


UDIO U TLU

Mjerenje mineralnog dušika na kraju zime analizom tla omogućuje procjenu dostupnosti elementa za biljku prije ponovnog početka vegetacije u rano proljeće, što je razdoblje intenzivnog unosa. Tijekom sezone, alati za donošenje odluka pomažu prilagoditi dozu dušika.

UDIO ORGANSKE TVARI
Glavni je oblik dušika u tlu organski oblik, i udio organske tvari u tlu glavni je pokazatelj potencijala mineralizacije dušika. Razvijaju se alati za modeliranje mineralizacije da bi se procijenila dinamika opskrbe dušikom.
TEKSTURA
Porozne teksture pjeskovitog tipa podložne su najvećem riziku od ispiranja dušika.
KLIMA
Zimske padaline uzrokuju gubitke zbog ispiranja, a količina vode i učestalost kiše određuju rizik gubitka. Suhi uvjeti i uvjeti u kojima ima previše vode ograničavaju dostupnost dušika, bilo zbog slabog unosa biljke, bilo zbog niske mineralizacije organske tvari. Imajte na umu da uspješna primjena dušika jako ovisi o dovoljnoj količini vode nakon primjene; općenito je potrebno 10 do 15 mm vode da se granule ispravno otope. Potrebno je obratiti posebnu pažnju na rizik od volatizacije amonijaka.
pH
U kiselim je tlima aktivnost nitrificirajućih bakterija sporija, što dovodi do smanjene mineralizacije.