• Tekstura tla
    crop soil texture
    Srednje teška tla, bez nakupljanja vode
  • Min. Temperatura
    crop temperature icon
    Rast od 4 °C
  • pH
    Ozima uljana repica crop pH value
    Podnosi blago kisela do blago lužnata tla; optimalna pH vrijednost: 7,0
  • Padaline
    Ozima uljana repica crop rainfall value
    min. 500-600 l/m²
  • Vernalizacija
    Ozima uljana repica crop vernalisation
    30 – 60 dana na 3 – 5 °C
  • Gustoća biljke
    crop density
    Ovisno o datumu i sorti 40 – 60 zrna/m²
  • Dubina sijanja
    crop seeding depth
    2-3 cm
Ozima uljana repica
Uljana repica, kao i pšenica, preferira tla srednje težine i što neutralniju moguću pH-vrijednost u tlu. Zbog svog snažnog snopa korijenja, prikladna je za mnoge lokacije, čak i za one sa sušim i lakšim tlima. Uljanoj je repici za optimalan prinos potrebno je oko 500 – 600 mm padalina i akumulirana temperatura od oko 2600 °C. Dovoljna količina kalija u jesen poboljšava otpornost na mraz.
Ključni faktori
  • Veća potreba za kalijem od žitarica
  • potrebna je dovoljna opskrba vapnom
  • 30 – 40 kg/ha (75 – 100 kg SO3) sumpora za prvu dozu u proljeće
  • nemojte zaboraviti gnojidbu borom!
Opće informacije
Opće informacije
Potrebe za hranjivim tvarima
Potrebe za hranjivim tvarima
Gnojidba
Gnojidba
OZIMA ULJANA REPICA – DOBRI PRINOSI I IDEALAN PREDUSJEV

Jedan od najvažnijih elemenata uspješne žetve uljane repice je optimalna sjetva . Dobro sjetveno tlo, optimalna gustoća sjetve (40 – 60 zrna/m² ovisno o sorti i datumu sjetve), ispravan datum uzgoja (15. kolovoza do 10. rujna) temelj su za uspješan početak rasta. Hibridne se sorte siju kasnije i sjetva je rjeđa (40 zrna/m²).


Mnogo je čimbenika odgovorno za postizanje optimalnih prinosa. Plodored, gustoća sjetve, mogućnost razvoja korijena u tlu (uljana je repica posebice osjetljiva na zbijenost tla i zaostale slojeve) i optimalna distribucija hranjivih tvari i oborina jednako su važne. Da bi se postigli visoki prinosi, zaštita biljke uljane repice posebno je važna.

Ozima uljana repica related desktop image Ozima uljana repica related tablet image Ozima uljana repica related mobile image
multiple image marker active left arrow inactive left arrow active right arrow inactive right arrow
Optimalna opskrba uljane repice hranjivim tvarima
Zbog dugog razdoblja vegetacije i velike formacije mase, uljana repica upija velike količine hranjivih tvari koje moraju biti dostupne iz tla i gnojiva. Potreba hranjivih tvari za rast znatno je viša od njihovog iznošenja iz tla žetvom. Za visoke prinose, dopuna dušikom iz tla u jesen obično nije dovoljna; jesenska gnojidba poboljšava formiranje biljki s velikim prinosima. Ako se upotrebljava stajsko gnojivo, to je potrebno obaviti prije kultivacije. Upotreba brzo topivih mineralnih gnojiva preporučuje se od faze četiri lista. „Gladovanje” na početku rasta poboljšava izdržljivost glavnog snopa korijenja uljane repice. Optimalna opskrba fosfatom važna je za nastanak dovoljne količine škroba. Za niže pH vrijednosti i temperature u proljeće, nedostatak brzo postaje vidljiv putem ljubičaste boje lista zbog zbijenosti tla i nakupljanja vode. Hranjiva tvar koja je od ključne važnosti za uljanu repicu je sumpor. 1 kg sumpora (2,5 kg SO3) utječe na pretvorbu 10 kg dušika. Njegov nedostatak često uzrokuje velike zaraze štetnicima koji se hrane nepotpunim spojevima proteina. Dovoljna količina sumpora osigurava se NPK gnojivom sa sumporom u jesen i gnojivom N+S u proljeće. Uljanoj je repici potrebno vapno, i to pet do osam puta više od žitarica. Živo vapno (pri niskim pH vrijednostima) ili miješano vapno (pri blago kiselim pH vrijednostima) pokazali su se prikladnima za kultivaciju. Vapnena gnojiva koja sadrže sumpor (primjerice gips ili karbonat vapna sa sumporom) također su prikladna u proljeće. Za kvantitativne potrebe hranjivih tvari upotrebljavaju se iznesene količine iz tla.
Iznesene količine za ozimu uljanu repicu

Element

Usvajanje

(Jedinica/t proizvodnje)

Uklanjanje

(Jedinica/t proizvodnje)

Osjetljivost na nedostatak

N

70

43

Vrlo osjetljivo

P2O5

14.6

12.5

Osjetljivo

K2O

25.1

8.5

Vrlo osjetljivo

MgO

4.3

3.5

Osjetljivo

SO3

18

7.1

Vrlo osjetljivo

TE

500 – 1000 g/ha bora (B), podijeljenog i kombiniranog s pesticidima u jesen i proljeće; 15 – 25 g/ha molibdena (Mo)

Tablica prikazuje unos i iznošenje po toni prinosa zrna uljane repice. Prema tome, uljanoj je repici prvenstveno potreban dušik, kalij i sumpor. Fosfor i magnezij također moraju biti prisutni u odgovarajućim količinama. Primjer: prinos uljane repice od 4 t/ha upija ukupno 280 kg N/ha. Ako se određena količina dušika upije iz tla (na primjer 80 kg N/ha), onda je gnojidbom potrebno dodati 200 kg N/ha. Žetvom se iz tla iznese 172 kg N/ha.
Ispravna strategija gnojidbe ozime uljane repice
Uljanoj repici hranjive su tvari potrebne u fazama. Zbog toga se preporučuje doziranje u najmanje tri razdoblja.
Prinos uljane repice ovisi o odgovarajućim pojedinačnim biljkama sa snažnim korijenjem, optimalnom, ali ne preobilnom jesenskom rastu (> 1 cm promjer vrata korijena i 8 – 12 listova), neprekinutom i bujnom proljetnom rastu između klijanja i početka cvjetanja te skladnoj opskrbi hranjivim tvarima i vodom od početka cvjetanja do kraja zrelosti.

Parametri prinosa za uljanu repicu
• Broj biljaka/m²
• Broj komuški/biljci
• Broj sjemenki/komuški
• Težina sjemena (TGW)
Ozima uljana repica related desktop image Ozima uljana repica related tablet image Ozima uljana repica related mobile image
multiple image marker active left arrow inactive left arrow active right arrow inactive right arrow

Jesenska gnojidba

Jesenska gnojidba image

Prva primjena u proljeće

Prva primjena u proljeće image

Druga primjena u proljeće

Druga primjena u proljeće image

Jesenska gnojidba

Jesenska gnojidba – najvažnija gnojidba

Uljanoj je repici trećina hranjivih tvari potrebna već u jesen. Ukupna se količina fosfata i kalija može primijeniti u jesen, ali maksimalna doza dušika ne smije biti veća od 30 – 40 kg N/ha. Svi parametri prinosa (cvjetovi u bočnim izdancima) stvoreni su već u jesen. U optimalnom se slučaju biljka sastoji od 8 – 12 listova prije sezone mirovanja i ima snažan snop korijenja (> 1 cm promjer vrata korijena) koji je stvoren kao regeneracijski organ koji s rastom počinje u proljeće što je ranije moguće. Dobra otpornost na zimu osigurava se dovoljnom dozom kalija. Uljana repica može se gnojiti i u jesen dušikom, ali maksimalna doza ne bi smjela biti veća od 30 – 40 kg N/ha, što također ovisi o predusjevu i datumu sjetve. Ako se ostaci berbe predusjeva još nisu raspali, tlo često ne može pružiti dovoljnu opskrbu dušikom. Samo prevelika jama za gnojovku ili neprimjereno velika stopa primjene mineralnog gnojiva omogućit će pretjerani rast sklopa, što dovodi do podizanja vegetativnog vrha biljke, a time i do velikog smanjenja otpornosti na zimu.

Prva primjena u proljeće

Gnojidba u proljeće na početku vegetacije

Prva se doza na početku vegetacije upotrebljava za regeneraciju lisne rozete i potiče rast već stvorenog lista i biljaka u cvatu na vegetativnom vrhu. Osim formiranja cvjetnih pupoljaka na lateralnim izdancima, poboljšava rast u dužinu glavnog izdanka i naknadno grananje biljaka. Nedovoljno razvijenim sklopovima s manje od šest listova potrebna je nadopunjena gnojidba, dok su snažno razvijene biljke već uzele dovoljno hranjivih tvari u jesen i zbog toga se nad njima provodi samo blaga gnojidba. U svakom slučaju: gnojidba dušikom i sumporom proizvodi veće prinose od gnojidbe samo dušikom. Ako se iz nekog razloga gnojivo nije moglo primijeniti u jesen, primjena NPK gnojiva u rano proljeće to može nadoknaditi. Razina opskrbe dušikom na početku vegetacije ovisi o stanju razvoja biljki uljane repice. Sklop od 30 biljaka/m², s 12 listova i promjerom vrata korijena od 15 mm, već je upio 100 – 130 kg N/ha, dok su biljke s 8 listova i debljinom vrata korijena od 10 mm upile oko 40 – 50 kg N/ha na istoj gustoći sklopa. Za nedovoljno razvijene sklopove proljetna će gnojidba biti znatno snažnija, kao prva proljetna primjena; ovdje se pokazalo da je potrebna količina za gnojidbu 80 – 100 kg N/ha. Dobro razvijeni sklopovi trebali bi dobiti najmanje 50 – 70 kg N/ha kao početnu dozu.

Druga primjena u proljeće

Doza na početku uzdužnog rasta

Na početku uzdužnog rasta na kraju ožujka, potrebno je provesti drugu i posljednju proljetnu gnojidbu. To poboljšava rast bočnih izdanaka u dužinu. Osigurava opskrbu cvijeta i ploda dušikom, kako bi se ostvarile visoke strukture komuški i zrna. Do cvjetanja, sklop uljane repice upija do 75 % ukupnog dušika. S obzirom na to da se ne može očekivati značajan dodatak uz još uvijek niske temperature tla, drugu je dozu potrebno primijeniti prije pojave cvjetnih pupoljaka na glavnoj stabljici – biljke su sada visoke 15 – 25 cm. Razina posljednje gnojidbe dušikom ovisi o prethodno pruženoj količini. Sklopovi koji su se dovoljno razvili tijekom zime i zbog toga primaju samo malu količinu gnojiva, glavnu količinu dušika dobivaju drugom dozom u proljeće. Međutim, nedovoljno razvijeni sklopovi ili sklopovi za koje je gnojidba bila kasnije provedena, primaju oko 2/3 količine dušika u proljeće u prvoj dozi i 1/3 količine dušika u drugoj dozi. Dovoljna količina kalija od iznimne je važnosti, biljke sada uzimaju do 7 kg/ha kalija dnevno i zbog toga je važno da se dovoljna količina kalija već nalazi u tlu u to vrijeme.