• Tekstura tla
    crop soil texture
    lako do srednje teško, tlo koje se može prosijavati
  • Min. Temperatura
    crop temperature icon
    rast od 8 °C
  • pH
    Škrobni krumpir crop pH value
    podnosi blago kisela do blago lužnata tla; optimalna pH vrijednost: 5,5 – 7,5
  • Padaline
    Škrobni krumpir crop rainfall value
    Min. 160l/m²
  • Vernalizacija
    Škrobni krumpir crop vernalisation
    3 – 4 tjedna na 8 – 12 °C zraka
  • Gustoća biljke
    crop density
    ovisno o datumu i sorti 3 – 4 gomolja/m²
  • Dubina sijanja
    crop seeding depth
    10 - 12 cm
Škrobni krumpir
Krumpir (Solanum tuberosum) pripada obitelji noćnih kultura (Nightshade).
Krumpir je izrazito dobro prilagođen našoj klimi. Kultivari ne podnose mraz i potrebno im je mnogo vode, pa količina berbe ovisi o raspodjeli padalina. Uz dovoljnu količinu padalina (>160 l/m²) [6,3 inča] i dobru distribuciju po mjesecima od svibnja do kolovoza, mogu se očekivati prinosi do 50 t/ha (oko 20 t/jutro).
Ključni faktori
  • Zdravo sjeme krumpira i rahlo tlo
  • dovoljna opskrba kalijem i fosforom u jesen i u rano proljeće
  • prikladno dušično gnojivo prije formiranja gomolja
  • pripazite na jesensku gnojidbu kalijem pri kulturama osjetljivima na klorid ili NPK gnojiva s niskim udjelom klorida u proljeće
Opće informacije
Opće informacije
Potrebe za hranjivim tvarima
Potrebe za hranjivim tvarima
Gnojidba
Gnojidba
STABILNA OPSKRBA VODOM OD KLJUČNE JE VAŽNOSTI ZA KRUMPIR

Krumpiri ne preferiraju nikakvo specijalno tlo. Dobro uspijevaju i na pjeskovitim i na teškim tlima. Zbog toga su najbolje lokacije za sadnju krumpira humusna i rahla tla s dovoljnim kapacitetom zadržavanja vode. Ovisno o sorti i upotrebi (škrobni, stolni i sjemenski krumpir), ovaj je usjev vrlo prilagodljiv.

S obzirom na to da se sade početkom godine i da bi tlo trebalo biti što je moguće suše, idealno je vrijeme za uzgajanje krumpira razdoblje između kraja ožujka i sredine travnja. Sjetveno tlo mora biti usitnjeno i suho do dubine 10 – 15 cm. Idealna gustoća biljki na širini reda od 75 cm i udaljenosti postavljanja u redu od 40 – 44 cm je 30 000 – 33 000 biljki/ha (12 150 – 13 360 biljki/jutro).

Škrobni krumpir related desktop image Škrobni krumpir related tablet image Škrobni krumpir related mobile image
multiple image marker active left arrow inactive left arrow active right arrow inactive right arrow
Optimalna opskrba hranjivim tvarima za krumpir za proizvodnju škroba
Dušična je gnojidba najvažnija za prinos, a ima i najsnažniji utjecaj na kvalitetu krumpira. Velika količina dušika posebno pogoduje rastu gomolja. Zbog toga se potrebna količina dušičnog gnojiva mora odrediti prema prinosu škroba. Prva se doza dušika mora primijeniti prije formiranja grebena, kako bi se mogao dobro inkorporirati u tlo. Krumpiru je dušik potreban vrlo rano zbog rasta lista. Prije cvjetanja biljci je potrebno oko 90 % usvojenog dušika. Kasna primjena dušika brzo dovodi do smanjenja udjela škroba. Nakon dušika, kalij je hranjiva tvar koja ima najveći učinak na prinos. Udio škroba u gomoljima izravno ovisi o kalijevoj gnojidbi. Osim količine hranjivih tvari, oblik gnojiva također ima važnu ulogu. Krumpir je biljka osjetljiva na klorid. Klorid sprečava da škrob iz lišća ode u gomolje. NPK gnojiva koja sadrže mješavinu kalijevog sulfata i kalijevog klorida idealna su u ovom slučaju. Kalijeva gnojiva koja sadrže klorid i koja se upotrebljavaju u proljeće smanjuju udio škroba čak i kada se primjenjuju u malim količinama. Fosfor je u krumpiru ključan element za formiranje gomolja i za sekundarni rast gomolja. Kao izvor energije, fosfor potiče formiranje škroba i njegov prijenos u gomolje. Nakon cvjetanja, krumpiru je potrebna značajna količina magnezija. Folijarna gnojiva (proizvodi L.A.T SUPREMO) mogu kompenzirati nedostatak magnezija kod zaštite biljaka. Količina hranjivih tvari koje se primjenjuju ovisi o količini koja će se iznijeti iz tla.
Iznesene količine za krumpir

Element

Usvajanje

(Jedinica/t proizvodnje)

Uklanjanje

(Jedinica/t proizvodnje)

Osjetljivost na nedostatak

N

4.4

2.8

Vrlo osjetljivo

P2O5

1.1

0.9

Vrlo osjetljivo

K2O

5.9

3.9

Vrlo osjetljivo

MgO

0.5

0.3

Vrlo osjetljivo

SO3

0.7

0.4

Osjetljivo

TE

Do 500 g/ha (oko 8 oz/jutro) mangana (Mn), gdje je potrebno

Tablica prikazuje unos i iznošenje po toni prinosa zimskog krumpira za proizvodnju škroba. Za prinos krumpira od 50 t/ha potrebno je 220 kg N/ha. Ako se određena količina dušika dobiva iz tla (npr. 50 kg N/ha), i ako se doda dušik iz mahunastog međuusjeva (npr. 30 kg N/ha), i dalje je potrebno primijeniti 140 kg N/ha kroz gnojiva. Berbom se s polja iznosi 140 kg N/ha.

Kao i sve korjenasto povrće, krumpir vrlo intenzivno reagira na fosfornu i kalijevu gnojidbu. U pravilu, sva se gnojidba treba obaviti prije nego što se krumpir zasadi. Primjena prije formiranja grebena također pogoduje homogenom miješanju s tlom i podupire brzo upijanje putem korijena.


Parametri prinosa za krumpir za proizvodnju škroba:

  • sadržaj škroba za krumpir
  • berba po t/hektar

Prva primjena

Prva primjena  image

Druga primjena

Druga primjena image

Prva primjena

Osnovna gnojidba prije sadnje

Veliki se dio gnojiva primjenjuje prije nego što se krumpir zasadi. S obzirom na ukupnu količinu fosfora i kalija te mnogo dušika, najbolje je koristiti NPK gnojivo (nemojte upotrebljavati kalijeve oblike koji sadrže klorid). Dušik može biti obogaćen amonijem, putem dušično sumpornih oblika, i može biti dodan kao urea. U tom je slučaju dovoljno 100 – 120 kg/ha dušika.

Druga primjena

Krumpiru je za proizvodnju škroba potrebna dovoljna opskrba dušikom

Dva ili četiri tjedna nakon sadnje ili najmanje do faze četiri do osam listova, na krumpir za proizvodnju škroba primjenjuje se druga gnojidba s čistim dušikom, s obzirom na to da je rast lista znatno veći od onog kod stolnog krumpira. Prilagođavajući se prvoj primjeni, drugom gnojidbom potrebno je primijeniti 50 –70 kg N/ha i on mora imati brzi učinak (nitratni dušik, NAC 27 N). Kasno djelovanje će smanjiti udio škroba!