TRAŽIM

GNOJIVO

KOJE SADRŽI

HRANJIVO

ZA

KULTURU

Traži
  • Tekstura tla
    bogato hranjivim tvarima, humusno ilovasto tlo, bez nakupljanja vode
  • Min. Temperatura
    gubici prinosa pri kasnom mrazu, prvenstveno u cvatu
  • pH
    optimalna pH vrijednost: 5,5 – 6,5
  • Padaline
    min. 400 – 500 l/m2, za zaštitu prinosa, povećati pri čestom navodnjavanju
  • Vernalizacija
    -
  • Gustoća biljke
    ovisno o obliku i sorti, te opskrbi vodom, 1000 – 1250 stabala/ha Za nisko deblo: Udaljenost između redova: 4,0 – 4,5 m, Udaljenost u redu: 2,0 – 2,5 m
  • Dubina sijanja
    -
Trešnja i višnja
Komercijalni uzgoj trešanja znatno se promijenio od 1970-ih, kao i za sve vrste voća. Za razliku od do tada dominantnih stabala s velikim krošnjama i visokim deblima, koja su zbog toga zahtijevala intenzivan rad, komercijalni se uzgoj danas odvija samo sa stablima niskog debla. Zbog toga se danas na istom području nalazi 10 do 20 puta više stabala. Njihova je visina rasta ograničena pa se sav posao može obaviti ručno i bez ljestvi. Za plodove namijenjene obradi, berba se često obavlja strojno.
Ključni faktori
  • Promjena s visoke na niske stabljike od 1970-ih
  • pH vrijednost od 5,5 – 6,5
  • upotrebljavajte gnojiva bez klorida
  • CaO Važna je gnojidba kalcijevim oksidom (CaO)
Opće informacije
Opće informacije
Potrebe za hranjivim tvarima
Potrebe za hranjivim tvarima
Gnojidba
Gnojidba
TREŠNJE I VIŠNJE
Trešnje imaju slične potrebe za lokacijom kao i stablo jabuke. Dobro rastu na tlu koje je bogato hranjivim tvarima, dobro drenirano i vlažno (ali na kojemu se ne nakuplja voda). Potrebno je izbjegavati uvjete kasnog mraza zbog ranog cvjetanja. U područjima gdje je taloženje veliko, preporučuje se upotreba pokrovne folije zbog rizika od prsnuća plodova.  U komercijalnom uzgoju, uglavnom se postavljaju vretena kod slabije razvijenog korijenovog sustava. Većini je sorti potreban oprašivač jer nisu samooplodne. Trešnje imaju male plodove s visokim udjelom šećera i pigmenta. Berba se obično obavlja strojno.

Višnje nemaju toliko stroge zahtjeve za lokacijom kao trešnje. Međutim, hladno i nepropusno tlo može uzrokovati prerano opadanje plodova. Nagib je niži, pa su područja s dovoljno ljetnih oborina također prikladna. Višnje su obično samooplodne. S obzirom na to da se stabla višanja uzgajaju uglavnom za obradu, berba se obično obavlja strojno. Za takvu su berbu prikladne samo one sorte koje dobro podnose da ih se trese.

Trešnje – opskrba kalcijem vrlo je važna
Odgovarajuća opskrba stabala kalcijem (Ca) od iznimne je važnosti za proizvodnju neoguljenih i visoko kvalitetnih trešanja. Iako se u mesu ploda pohranjuje samo oko 4 kg kalcija po hektaru i berbi, posebice u staničnim stijenkama, čak i mali nedostatak kalcija dovodi do nestabilnih staničnih stijenki i fizioloških poremećaja. Osnovnu gnojidbu fosforom, kalijem, magnezijem, kalcijem i borom najbolje je obaviti tijekom razdoblja mirovanja (studeni – travanj) na tlu na kojem nema snijega i koje nije smrznuto ili jako natopljeno. Preporučuje se da se organski materijal primijeni na početku sezone (ožujak – travanj). Gnojidba se temelji na iznesenim količinama hranjivih tvari.
Iznesene količine za trešnje

Element

Usvajanje

(Jedinica/t proizvodnje)

Uklanjanje

(Jedinica/t proizvodnje)

Osjetljivost na nedostatak

N

7

1.9

Vrlo osjetljivo

P2O5

3.5

0.5

Osjetljivo

K2O

6.5

3

Vrlo osjetljivo

CaO

4.9

0.2

Vrlo osjetljivo

MgO

1.5

0.1

Vrlo osjetljivo

TE

Boron (B) if required

Tablica prikazuje unos i iznošenje po toni prinosa trešanja. Prema tome, stablima trešanja/višanja uglavnom je potreban dušik, kalij i kalcij. Primjer: za prinos trešanja/višanja od 20 t/ha potrebno je 140 kg N/ha. Ako se određena količina dušika uzme iz tla (npr. 30 kg N/ha), i dalje je potrebno dodati 110 kg N/ha putem gnojiva. S berbom, 38 kg N/ha iznosi se iz tla.
The nutritional needPotrebe stabala jabuke za hranjivim tvarima mogu se zadovoljiti s pomoću 4 različite varijante gnojidbe:
1. Gnojidba gornjeg sloja tla
Granulirana gnojiva primjenjuju se s pomoću raspršivača gnojiva. Velika je prednost ove tehnike primjene snažan učinak po hektaru te univerzalno dostupna tehnologija.

2. Gnojidba u redove stabala
Najprikladnija za gnojidbu dušikom u tekućem obliku. Tekuće se gnojivo otapa u spremniku i može se primijeniti zajedno s herbicidima. Ovom primjenom hranjive su tvari više usmjerene na biljke.

3. Fertigacija
Fertigacija podrazumijeva dodavanje gnojiva u vodu za navodnjavanje s pomoću prikladne opreme. Prednost je fertigacije da se hranjive tvari primjenjuju neprekidno i na ciljani način te da dosežu do područja blizu korijena. Sve češće postavljanje sustava za navodnjavanje kap po kap u voćnjake također je povećalo važnost fertigacije. 

4. Folijarna gnojidba
Potreba za hranjivim tvarima može biti veća od mogućeg unosa putem korijena, zbog većih potreba cvjetova ili mladih plodova. Dio hranjivih tvari može se upiti i putem lista. Folijarne primjene prikladne su za nadomjestak akutnih nedostataka što je brže moguće. Korijenje ne može upiti sve potrebne hranjive tvari u željenom omjeru (pod posebnim uvjetima tla ili vremenskim uvjetima). Tada se preporučuje primjena folijarne gnojidbe jednom ili nekoliko puta. Hranjive tvari koje ne dođu do lista mogu se upiti i kroz tlo.

Dušična gnojidba

Gnojidba kalcijem

Magnezij

Dušična gnojidba

Dušična gnojidba obavlja se u 2 – 3 doze nakon početka vegetacije, neposredno prije cvjetanja pa do sredine/kraja lipnja. Stabla upijaju dušik prvenstveno u obliku nitrata. Dušik u obliku nitrata (anion) može potaknuti unos kationa poput kalcija (Ca++), magnezija (Mg++) i kalija (K+). Doze dušika mogu se primjenjivati u trake stabala i samo povremeno u stalne tragove. Zeleni redovi stabala smanjuju rizik istjecanja hranjivih tvari. Pri upotrebi traka stabala, dušično se gnojivo ne smije koncentrirati više nego duplo; kod fosfora, kalija i magnezija cijela se količina može koncentrirati na traci. Dušična gnojidba može se vrlo dobro obaviti u tekućem obliku ( zajedno s herbicidima ili putem navodnjavanja) Kod novih biljaka, gnojidba se izvršava u skladu sa strukturom stabla. Primjena od polovice do ukupne količine za biljke u uzgoju, obavlja se u fazi razvoja do 4. godine nakon sadnje.

Gnojidba kalcijem

Kod koštuničavih plodova, plodovi koji su dovoljno opskrbljeni kalcijem ostaju stabilni tijekom i nakon skladištenja), jer je kalcij važan za jačinu stanične stijenke. Kod trešanja/višanja, primjena kalcija (Ca) može smanjiti pucanje plodova. Zbog bolje otpornosti, najveće doze ne trebaju se nužno upotrebljavati za koštuničavo voće, ali dvije do tri primjene za mlade plodove svakako se preporučuju uz osnovno gnojivo.

Magnezij

Ovisno o rastu i prinosu, godišnja količina koju stablo trešnje/višnje iznosi je oko 30 kg MgO/ha. Listovi iznose veliki dio ukupne količine, ali uglavnom ostaju u ciklusu hranjivih tvari. Poželjan oblik gnojidbe tla magnezijem sastoji se od upotrebe vapna koje sadrži magnezij tijekom kalcizacije za zaštitu. Višnje, posebice trešnje, klasificirane su kao visoko osjetljive na klorid i gnojidba se najbolje postiže gnojivom NPK s naglašenim kalijem na bazi kalijevog sulfata.