TRAŽIM

GNOJIVO

KOJE SADRŽI

HRANJIVO

ZA

KULTURU

Traži
  • Tekstura tla
    bogato hranjivim tvarima, humusno ilovasto tlo, bez nakupljanja vode
  • Min. Temperatura
    gubici prinosa pri kasnom mrazu, prvenstveno u cvatu
  • pH
    optimalna pH vrijednost: 5,5 – 6,5
  • Padaline
    min. 400 – 500 l/m2, za zaštitu prinosa, povećati pri čestom navodnjavanju
  • Vernalizacija
    -
  • Gustoća biljke
    Ovisno o obliku, vrsti i opskrbi vodom: za nisko deblo: Udaljenost između redova: 3,5 – 4,5 m, Udaljenost u redu: 1,8 – 3,0 m
  • Dubina sijanja
    -
Kruška
Komercijalni uzgoj krušaka znatno se promijenio od 1970-ih. Za razliku od do tada dominantnih stabala s velikim krošnjama i visokim deblima, koja su zbog toga zahtijevala intenzivan rad, komercijalni se uzgoj danas odvija samo sa stablima niskog debla. Zbog toga se danas na istom području nalazi 10 do 20 puta više stabala. Njihova je visina rasta ograničena pa se sav posao može obaviti ručno i bez ljestvi. Danas postoji samo 10 do 20 sorti od gospodarskog značaja; uzgoj je manje intenzivan u usporedbi s jabukama.
Ključni faktori
  • Promjena s visokog debla na nisko deblo od 1970-ih
  • pH vrijednost od 5,5 – 6,5
  • gnojidba tla, folijarna gnojidba, moguća fertigacija
  • Važna je gnojidba kalcijevim oksidom (CaO)
Opće informacije
Opće informacije
Potrebe za hranjivim tvarima
Potrebe za hranjivim tvarima
Gnojidba
Gnojidba
KRUŠKE – ZA DESERT ILI ZA DESTILACIJU
Kruške se obično uzgajaju u koncentriranom uzgoju u regijama s dobro dreniranim tlom koje je bogato humusom, prednost se daje područjima na kojima rijetko dolazi do kasnog mraza. Sunčane su lokacije idealne, ali vrućina, i posebice suša, imaju negativne učinke na oblikovanje i kvalitetu ploda. Gotovo sve plantaže u komercijalnom uzgoju imaju stabla niskog debla. Oblik biljke (deblo visokog, srednjeg ili niskog rasta) određuje korijen. Ali čak i na istoj podlozi postoje različite sorte. Takozvani kalemi prilagođavaju se podlozi. Osim što olakšava rad, drugi je razlog nestanka visokih stabala iz uzgoja usjeva činjenica da stabla sa snažnom i jakom podlogom (visokog debla) kasnije donose prinose.
Kruškama je potrebno mnogo kalcija
Odgovarajuća opskrba stabala kalcijem (Ca) od iznimne je važnosti za proizvodnju krušaka za skladištenje. Iako se u mesu ploda pohranjuje samo oko 3 kg kalcija po hektaru i berbi, posebice u staničnim stijenkama, čak i mali nedostatak kalcija dovodi do nestabilnih staničnih stijenki i fizioloških poremećaja. Osnovnu gnojidbu fosforom, kalijem, magnezijem, kalcijem i borom najbolje je obaviti tijekom razdoblja mirovanja (studeni – travanj) na tlu na kojem nema snijega i koje nije smrznuto ili jako natopljeno. Preporučuje se da se organski materijal primijeni na početku sezone (ožujak – travanj). Količina se temelji na iznesenim količinama.
Iznesene količine za kruške

Element

Usvajanje

(Jedinica/t proizvodnje)

Uklanjanje

(Jedinica/t proizvodnje)

Osjetljivost na nedostatak

N

1.8

0.8

Vrlo osjetljivo

P2O5

0.8

0.3

Osjetljivo

K2O

2.9

1.8

Vrlo osjetljivo

CaO

4.9

0.1

Vrlo osjetljivo

MgO

0.8

0.2

Osjetljivo

TE

Boron (B) if required

Tablica prikazuje unos i iznošenje po toni prinosa krušaka. Prema tome, stablima krušaka uglavnom je potreban dušik, kalij i kalcij. Primjer: za prinos krušaka od 50 t/ha potrebno je 90 kg N/ha. Količinu dušika koja se iznese iz tla (na primjer 30 kg N/ha), potrebno je vratiti gnojidbom. Berbom se s polja iznosi 40 kg N/ha.
KRUŠKE – ZA DESERT ILI ZA DESTILACIJU
Potrebe stabala jabuke za hranjivim tvarima mogu se zadovoljiti s pomoću 4 različite varijante gnojidbe:
1. Gnojidba gornjeg sloja tla
Granulirana gnojiva primjenjuju se s pomoću raspršivača gnojiva. Velika je prednost ove tehnike primjene snažan učinak po hektaru te univerzalno dostupna tehnologija.

2. Gnojidba u redove stabala
Najprikladnija za gnojidbu dušikom u tekućem obliku. Tekuće se gnojivo otapa u spremniku i može se primijeniti zajedno s herbicidima. Ovom primjenom hranjive su tvari više usmjerene na biljke.

3. Fertigacija
Fertigacija podrazumijeva dodavanje gnojiva u vodu za navodnjavanje s pomoću prikladne opreme. Prednost je fertigacije da se hranjive tvari primjenjuju neprekidno i na ciljani način te da dosežu do područja blizu korijena. Sve češće postavljanje sustava za navodnjavanje kap po kap u voćnjake također je povećalo važnost fertigacije. 

4. Folijarna gnojidba
Potreba za hranjivim tvarima može biti veća od mogućeg unosa putem korijena, zbog većih potreba cvjetova ili mladih plodova. Dio hranjivih tvari može se upiti i putem lista. Folijarne primjene prikladne su za nadomjestak akutnih nedostataka što je brže moguće. Korijenje ne može upiti sve potrebne hranjive tvari u željenom omjeru (pod posebnim uvjetima tla ili vremenskim uvjetima). Tada se preporučuje primjena folijarne gnojidbe jednom ili nekoliko puta. Hranjive tvari koje ne dođu do lista mogu se upiti i kroz tlo.

Dušična gnojidba

Gnojidba kalcijem

Magnezij

Dušična gnojidba

Dušična gnojidba obavlja se u 2 – 3 doze nakon početka vegetacije, neposredno prije cvjetanja pa do sredine/kraja lipnja. Stabla upijaju dušik prvenstveno u obliku nitrata. Dušik u obliku nitrata (anion) može potaknuti unos kationa poput kalcija (Ca++), magnezija (Mg++) i kalija (K+). Doze dušika mogu se primjenjivati u trake stabala i samo povremeno u stalne tragove. Zeleni redovi stabala smanjuju rizik istjecanja hranjivih tvari. Pri upotrebi traka stabala, dušično se gnojivo ne smije koncentrirati više nego duplo; kod fosfora, kalija i magnezija cijela se količina može koncentrirati na traci. Dušična gnojidba može se vrlo dobro obaviti u tekućem obliku ( zajedno s herbicidima ili putem navodnjavanja) Kod novih biljaka, gnojidba se izvršava u skladu sa strukturom stabla. Primjena od polovice do ukupne količine za biljke u uzgoju, obavlja se u fazi razvoja do 4. godine nakon sadnje.

Gnojidba kalcijem

Uz osnovnu gnojidbu, ova se gnojidba provodi zbog fizioloških poremećaja poput gorkih koštica, smeđeg mesa, mekog mesa itd. s pomoću kalcija u obliku klorida, oksida ili kelata. Često je dovoljan jedan ili dva tretmana, 5 tjedana i 3 tjedna prije berbe. Za osjetljive sorte ili one s malim zametom ploda potrebna su 4 do 6 tretmana, otprilike svakih 10 dana. Kalcij je važan za jačinu i rast staničnih stijenki, pa je za dobru kvalitetu pohrane i rok trajanja potrebna prikladna opskrba kalcijem.

Magnezij

Ovisno o rastu i ponašanju usjeva, godišnja količina koju stabla kruške iznesu je otprilike 30kg MgO/ha. 2/3 usvojenih nutrijenata se nalazi u listovima, ali oni uglavnom ostaju u prehrambenom ciklusu. Poželjan oblik gnojidbe tla magnezijem sastoji se od upotrebe vapna koje sadrži magnezij tijekom kalcizacije za zaštitu. Stabla kruške klasificirana su kao blago osjetljiva na klorid; najbolje je obaviti gnojidbu s pomoću NPK gnojiva s niskim udjelom klorida ili bez klorida, a na bazi kalija.