TRAŽIM

GNOJIVO

KOJE SADRŽI

HRANJIVO

ZA

KULTURU

Traži
  • Tekstura tla
    Srednje teška tla, bez nakupljanja vode
  • Min. Temperatura
    Klice od 8 °C, optimalno 12 °C i više
  • pH
    Podnosi blago kisela do blago lužnata tla; optimalna pH vrijednost: 7,0
  • Padaline
    Min. 300l/m2
  • Vernalizacija
    -
  • Gustoća biljke
    Prema sorti 9 – 11 sjemenki/m²
  • Dubina sijanja
    3-6cm
Kukuruz – silažni

Za silažni kukuruz preporučuju se tla koja su bogata hranjivim tvarima i koja imaju visok udio organske tvari. Zbog uklanjanja cijele biljke, apsolutno je nužna kompenzacija unutar operativnog ciklusa. Kao i kukuruz u zrnu, i silažni kukuruz zahtijeva dobro prozračena tla te je osjetljiv na zbijenost tla i strukturne probleme u tlu. Zbog toga se odgovarajuća masa korijena i funkcija otpuštanja postrnih usjeva smatra prednošću.
Kukuruz ne zahtijeva mnogo vode u odnosu na prinos, ali s obzirom na to da je C4 biljka, za visoke mu je prinose potrebno mu mnogo topline i hranjivih tvari.
Da bi se pronašla ispravna sorta kukuruza za svaku lokaciju i za pojedine uvijete dozrijevanja, postoji mnogo raznih sorti. Različito dozrijevanje pojedinih sorti navedeno je u indeksu zrelosti i proteže se od FAO 200 do preko FAO 400.


Silažni je kukuruz prikladan i za više nadmorske visine te ga se zbog toga može pronaći na gotovo svim poljoprivrednim područjima.

Ključni faktori
  • Pazite na osjetljivost na fosfor-kalij
  • Fosforna gnojidba dubljih slojeva na hladnim tlima
  • prije kultivacije koristiti ureu za dušičnu gnojidbu
  • odgoda berbe zbog prekasne druge primjene dušika
Opće informacije
Opće informacije
Potrebe za hranjivim tvarima
Potrebe za hranjivim tvarima
Gnojidba
Gnojidba
KUKURUZ – ŠIROKO PODRUČJE PRIMJENE I PRODUKTIVNOST

Silažni kukuruz obično se upotrebljava za ishranu životinja. Također, biljka kukuruza sirovina je u pogonima za proizvodnju bioplina s maksimalnim prinosom plina.
Neovisno o recikliranju, veliki dio cijele biljke uvijek se odreže i služi za silažu. Ispravno vrijeme žetve s visokim sadržajem šećera i škroba ima pozitivan učinak na kvalitetu silaže. 

Usjevima silažnog kukuruza jednako je jednostavno upravljati kao i usjevima kukuruza u zrnu. Nakon sjetve od oko 9 – 11 sjemenki po m², upotrebljava se herbicid za kukuruz ili prije ili poslije nicanja, do faze šest listova.
Posebice kod plodoreda s pašnjacima i krmivom, povećan je rizik od štetnika uzrokovanim ličinkama žičnjaka. Ovdje može pomoći dorada sjemena prije sjetve.
U slučaju velikog udjela kukuruza u plodoredu, prvenstveno je potrebno spomenuti kukuruznog moljca i kukuruznu zlaticu. Mjehurasta snijet također je važna gljivična bolest, ovisno o sorti i vremenskim uvjetima.
Gljivične bolesti lako se prenose na kukuruz s prethodnih usjeva. Te se infekcije otkrivaju nakon berbe u vrijednostima mikotoksina usjeva. Male količine kukuruza u plodoredu, jednostrana dušična gnojidba u ispravnim količinama i upotreba manje osjetljivih sorti ima snažan utjecaj na ove rezultate. Fungicidi za kukuruz se trenutačno upotrebljavaju samo kod sjemenske proizvodnje.

Gnojidba kukuruza: značajna je ispravna količina dušika, fosfora i kalija.
Silažni kukuruz, te sve korjenasto povrće, ima veliku potrebu za dušikom, kao i za fosfatom i kalijem. Fosfat je često slabo dostupan mladim biljkama kukuruza, posebice u vlažnim i hladnim uvjetima, ali i u vrlo suhim uvjetima ili kada je tlo zbijeno. U ranoj fazi, sustav korijenja kukuruza još je uvijek slabo razvijen. Nedostatak fosfata uzrokuje povećanu količinu antocijana u listovima i stabljikama, što se često očituje kao crvena ili ljubičasta promjena boje. Stajska gnojiva bogata dušikom i kalijem zahtijevaju posebnu pažnju kada je riječ o ravnoteži fosfata. Kalij u gnojidbi kukuruza kontrolira unos vode i regulira puči. Kalij utječe i na asimilaciju zrna. Dio potrebe za hranjivim tvarima kukuruza zadovoljava se ciklusom stajskog gnojiva ili recikliranjem ostataka fermentacije iz pogona za proizvodnju bioplina. Međutim, zbog toga što se bere cijela biljka, cijela se količina pribavljenih hranjivih tvari također i uklanja i zbog toga je potrebno upotrebljavati drugačiju strategiju gnojidbe od one za kukuruz u zrnu. Najbolje je primjenjivati kalij zajedno s fosforom i dušikom kao kompleksno gnojivo prije uzgoja ili ga upotrebljavati zajedno sa stajskim gnojem.
Količine koje su silažnom kukuruzu potrebne i količine koje iznosi

Element

Usvajanje

(Jedinica/t proizvodnje)

Uklanjanje

(Jedinica/t proizvodnje)

Osjetljivost na nedostatak

N

12

12

Vrlo osjetljivo

P2O5

4.2

4.2

Vrlo osjetljivo

K2O

12

12

Vrlo osjetljivo

MgO

1.9

1.9

Osjetljivo

SO3

2.2

2.2

Osjetljivo

TE

Zinc (Zn) from the 6-leaf stage, boron (B) enhances fecundation

Tablica prikazuje unos i iznošenje po toni prinosa suhe mase silažnog kukuruza. Prema tome, silažnom je kukuruzu uglavnom potreban dušik, fosfor i kalij. Sumpor i magnezij također moraju biti prisutni u odgovarajućim količinama. Primjer: za prinos silažnog kukuruza od 20 t/ha potrebno je 240 kg N/ha. Ako se određena količina dušika dobije iz tla (npr. 40 kg N/ha), i 20 kg N/ha iz leguminoznog međuusjeva, i dalje je gnojidbom potrebno dodati 180 kg N/ha. S obzirom na to da se bere cijela biljka, tih 240 kg/ha N uklonit će se s polja.
Preporuke za ispravnu gnojidbu silažnog kukuruza
Za silažni kukuruz potrebne su hranjive tvari u koncentriranom obliku, posebice u prvoj fazi razvoja biljke. Nakon toga, većina se hranjivih tvari samo raspoređuje unutar biljke ili se upotrebljava za upijanje vode (kalij).

Većina gnojidbe obavlja se prije sjetve
Ukupna količina potrebnih hranjivih tvari za kukuruz u zrnu može se primijeniti prije kultivacije. Najveća je potreba za hranjivim tvarima u prvoj fazi rasta, a višestruke primjene nisu rezultirale dodatnim prinosom. Fosforna i kalijeva gnojiva također je najbolje primijeniti tijekom sjetve ili neposredno prije nje. Stajski gnoj unosi se u tlo prije sjetve. Prekasna primjena mineralnog dušika povećava rizik paleža lista i odgađa dozrijevanje zbog zakašnjelog učinka. Kada se upotrebljava urea, kao i stajsko gnojivo, očekuju se otpuštanja plinovitog dušika ako ta gnojiva nisu dobro unešena u tlo odmah nakon primjene.

Višekratne primjene dušika prikladne su kada se očekuju veliki prinosi, pa je zbog toga kukuruzu potrebna i velika količina dušika, te na lakim tlima (rizik od ispiranja dušika!). Jedna trećina planirane količine dušika primjenjuje se najkasnije u fazi dva do četiri lista. Kasnija primjena od navedene povećava rizik od paleža lista i odgađa dozrijevanje. Rezultat je veća vlažnost zrna.

Gnojidba dubljih slojeva NP gnojivom donosi dobre prinose, posebice na teškim tlima, hladnim lokacijama i tlima s niskim udjelom fosfata, jer se još uvijek malo korijenje može hraniti izravno iz pojasa gnojidbe. Privremeni nedostatak fosfata u ranom razvoju može se vrlo dobro riješiti putem tekućeg koncentriranog fosfornog gnojiva ili hranjivih soli koje su topive u vodi.

Prije sjetve kukuruza ili čak u jesen, može se primijeniti kalcizacija. Ne bi se smjela premašiti maksimalna količina CaO od 1500 kg/ha – po mogućnosti u obliku kalcijeva karbonata, kako se ne bi imobilizirao bor.

Parametri prinosa silažnog kukuruza:
• Broj biljaka/m²
• prinos svježe mase po biljci
• sadržaj suhe tvari u %.

Oblikovanje prinosa kukuruza rezultat je optimalne distribucije oko 9 – 11 biljaka po m² i jakih biljaka sa stabilnim, dugim stabljikama. U svakom slučaju, snažan i zdrav klip silažnog kukuruza od posebne je važnosti za veliku količinu energije u silaži.

Prva primjena

Druga primjena

Prva primjena

Jedna doza ukupno potrebne količine hranjivih tvari za optimalnu gnojidbu kukuruza. Kukuruzu su hranjive tvari potrebne u prvoj fazi prije cvata. Zbog toga je gnojidba prije sjetve optimalna za formiranje prinosa. S pomoću prikladne NPK formule, sve se potrebne hranjive tvari mogu primijeniti jednom primjenom. Dušična gnojidba kukuruza, temelji se na iznošenju, te iskoristivosti dušika iz tla, a iznosi otprilike 160 – 180 kg N/ha. Važno je da su glavne hranjive tvari koje se upotrebljavaju topive u vodi – od faze šest listova nadalje, svakodnevno se počinje formirati masa, što se povezuje s visokim stopama upijanja hranjivih tvari od nekoliko kg/ha na dan. Naglasak na fosfornu gnojidbu kukuruza osigurava željene prinose pri upotrebi stajskog gnojiva i gnojnice.

Druga primjena

Posljednja gnojidba u fazi dva do četiri lista Ako se očekuju visoki prinosi, a time i veće potrebe dušika, te kod lakih tla da bi se spriječili gubici ispiranjem, dušična je gnojidba podijeljena u 2 primjene. U tom se slučaju jedna trećina ukupne količine dušika mora dodati kao brzodjelujući dušik u nitratnom obliku u fazi dva do četiri lista. Kasnija gnojidba ne povećava prinos, ali donosi rizik od paleža lista i odgađa dozrijevanje.