TRAŽIM

GNOJIVO

KOJE SADRŽI

HRANJIVO

ZA

KULTURU

Traži
  • Tekstura tla
    srednje teška tla, bez nakupljanja vode
  • Min. Temperatura
    rast od 8 °C
  • pH
    podnosi blago kisela do blago lužnata tla; optimalna pH vrijednost: 7,0
  • Padaline
    min. 250 l/m²
  • Vernalizacija
    -
  • Gustoća biljke
    ovisno o datumu i sorti 7 do 10 zrna/m²
  • Dubina sijanja
    3 – 6 cm
Kukuruz – prehrambeni
Za kukuruz preporučuju se duboka i dobro opskrbljena tla. Dobro prozračena tla pogoduju brzom zagrijavanju tla i dobrom rastu korijena. Kukuruz nema glavni korijen, pa ima koristi od postrnih usjeva koji rahle tlo prije kultivacije.
Kukuruz ne zahtijeva mnogo vode u odnosu na prinos, ali s obzirom na to da je C4 biljka, za visoke mu je prinose potrebno mnogo topline i hranjivih tvari.

Velika raznolikost sorti omogućuje pronalazak ispravne sorte za svaku lokaciju i odgovarajuće uvjete žetve. Različito dozrijevanje pojedinih sorti navedeno je u takozvanom indeksu zrelosti i proteže se od FAO 200 do preko FAO 500.
Samo vrlo vlažni vremenski uvjeti, sjena ili magla mogu omesti žetvu kukuruza u jesen.

Ključni faktori
  • Pazite na osjetljivost na fosfor-kalij
  • cjelokupna primjena dušika moguća je prije kultivacije
  • When primjena: gnojidbu provedite u fazi četiri lista, kasna primjena dušika odgađa dozrijevanje: fertilize at the 4-leaf stage, late N-application delays ripening
  • gnojidba dubljih slojeva kod loše opskrbljenih tla
Opće informacije
Opće informacije
Potrebe za hranjivim tvarima
Potrebe za hranjivim tvarima
Gnojidba
Gnojidba
KUKURUZ – JEDNOSTAVNO UPRAVLJANJE USJEVIMA
Kukuruz u zrnu upotrebljava se za ishranu životinja ili za kukuruzni škrob. U industriji obrade škroba tražen je i poseban voštani kukuruz. Kukuruz u zrnu upotrebljava se i kao industrijska sirovina za proizvodnju limunske kiseline. 

Upravljanje usjevima kukuruza relativno je jednostavno. Nakon kultivacije od oko 7 – 10 sjemenki po m², upotrebljava se herbicid za kukuruz prije ili poslije nicanja, do faze šest listova. Ako je potrebno, kasnije u procesu rasta može se upotrijebiti fungicid ili insekticid. 
Gljivične bolesti lako se prenose na kukuruz s prethodnih usjeva. Te se infekcije otkrivaju nakon berbe u vrijednostima mikotoksina usjeva. To se može spriječiti zaoravanjem žetvenih ostataka i izborom ispravne sorte. Zaraženi dijelovi kukuruza nisu dopušteni u hrani ni za ljude ni za životinje.
Ispravno gnojivo za kukuruz od ključne je važnosti za prinos
Kukuruz, te sve korjenasto povrće, ima veliku potrebu za dušikom, kao i za fosfatom i kalijem. Fosfat je često slabo dostupan mladim biljkama kukuruza, posebice u vlažnim i hladnim uvjetima, ali i u vrlo suhim uvjetima ili kada je tlo zbijeno. U ranoj fazi, sustav korijenja kukuruza još je uvijek slabo razvijen. Nedostatak fosfata uzrokuje povećanu količinu antocijana u listovima i stabljikama, što se često očituje kao crvena ili ljubičasta promjena boje. Kalij u gnojidbi kukuruza kontrolira unos vode i regulira puči. Kalij utječe i na asimilaciju zrna. Većina hranjivih tvari ostaje u slami, a time i za sljedeći usjev u polju. Kukuruz nije jako osjetljiv na klorid i gnojidba kalijem obavlja se ili kao pojedinačna gnojidba nakon NP gnojidbe ili sa NPK gnojivima prije sjetve.
Količine koje su kukuruzu potrebne i količine koje iznosi

Element

Usvajanje

(Jedinica/t proizvodnje)

Uklanjanje

(Jedinica/t proizvodnje)

Osjetljivost na nedostatak

N

22

14.3

Vrlo osjetljivo

P2O5

7

6

Vrlo osjetljivo

K2O

12.9

5.5

Vrlo osjetljivo

MgO

1.8

1.3

Osjetljivo

SO3

3

2.3

Osjetljivo

TE

Zinc (Zn) from the 6-leaf stage, boron (B) promotes fecundation

Tablica prikazuje unos i iznošenje po toni prinosa kukuruza. Prema tome, kukuruzu je uglavnom potreban dušik, fosfor i kalij. Sumpor i magnezij također moraju biti prisutni u odgovarajućim količinama. Primjer: za prinos kukuruza od 10 t/ha potrebno je 220 kg N/ha. Ako se određena količina dušika dobije iz tla (npr. 60 kg N/ha) i 40 kg N/ha iz leguminoznog međuusjeva, gnojidbom je i dalje potrebno dodati 120 kg N/ha. Žetvom se s polja iznosi 143 kg N/ha.
PREPORUKE ZA ISPRAVNU GNOJIDBU KUKURUZA
Za kukuruz su potrebne hranjive tvari u koncentriranom obliku, posebice u prvoj fazi razvoja mase pa do cvjetanja. Nakon toga, većina se hranjivih tvari samo raspoređuje unutar biljke ili se upotrebljava za upijanje vode (kalij).

Većina gnojidbe obavlja se prije sjetve
Ukupna količina potrebnih hranjivih tvari za kukuruz u zrnu može se primijeniti prije kultivacije. Najveća je potreba za hranjivim tvarima u prvoj fazi rasta, a višestruke primjene nisu rezultirale dodatnim prinosom. Fosforna i kalijeva gnojiva također je najbolje primijeniti tijekom sjetve ili neposredno prije nje.
Podijeljene primjene prikladne su kada se očekuju visoki prinosi, pa je zbog toga kukuruzu potrebna i velika količina dušika, te na lakim tlima (rizik od ispiranja dušika!). Jedna trećina planirane količine dušika primjenjuje se u fazi dva do četiri lista. Kasnija primjena od navedene povećava rizik od paleža lista i odgađa dozrijevanje. Rezultat je veća vlažnost zrna.

Gnojidba dubljih slojeva NP gnojivom donosi dobre prinose, posebice na teškim tlima, hladnim lokacijama i tlima s niskim udjelom fosfata, jer se još uvijek malo korijenje može hraniti izravno iz pojasa gnojidbe. Privremeni nedostatak fosfata u ranom razvoju može se vrlo dobro riješiti putem tekućeg koncentriranog fosfornog gnojiva ili hranjivih soli koje su topive u vodi. 

Za kukuruz u zrnu može se primjenjivati kalcizacija prije sjetve kukuruza ili u listopadu. Ne bi se smjela premašiti maksimalna količina CaO od 1500 kg/ha – po mogućnosti u obliku kalcijeva karbonata, kako se ne bi imobilizirao bor.

Parametri prinosa kukuruza:
broj biljaka/m²
broj zrna na klipu
težina tisuću zrna

Formiranje prinosa rezultat je optimalne distribucije od oko 8 – 9 biljki po m² i odgovarajućeg snažnog i zdravog klipa. 

Prva primjena 

Druga primjena

Prva primjena 

Jedna primjena ukupne količine potrebnih hranjivih tvari prije kultivacije

Za kukuruz koncentrirane hranjive tvari potrebne su na početku rasta. Zbog toga je idealna gnojidba prije sjetve, inkorporirana u tlo. Cjelokupna se količina hranjivih tvari može primijeniti u jednoj dozi s pomoću prikladne NPK formule. Također je moguća i gnojidba jednom hranjivom tvari (uglavnom dušik i kalij prije sjetve, fosfor u obliku gnojiva NP u području korijena). Ako se kao komponenta dušika upotrebljava urea, inkorporacija u tlo od ključne je važnosti da bi se izbjegla otpuštanja plinovitog dušika u atmosferu. Dušična gnojidba kukuruza, temelji se na iznošenju, te iskorivosti dušika iz tla, a iznosi otprilike 160 – 180 kg N/ha. Važno je da su glavne hranjive tvari koje se upotrebljavaju topive u vodi – od faze šest listova nadalje, svakodnevno se počinje formirati masa, što se povezuje s visokim stopama upijanja hranjivih tvari od nekoliko kg/ha na dan.

Druga primjena

Posljednja gnojidba najkasnije u fazi dva do četiri lista

Ako se očekuju visoki prinosi, a time i veće potrebe dušika, te kod lakih tla da bi se spriječili gubici ispiranjem, dušična je gnojidba podijeljena u 2 primjene. U tom se slučaju jedna trećina ukupne količine dušika mora dodati kao brzodjelujući dušik u nitratnom obliku u fazi dva do četiri lista. Kasnija gnojidba ne povećava prinos, ali donosi rizik od paleža lista i odgađa dozrijevanje.