TRAŽIM

GNOJIVO

KOJE SADRŽI

HRANJIVO

ZA

KULTURU

Traži
  • Tekstura tla
    Preferira srednje teška i teška tla
  • Min. Temperatura
    Temperature iznad 0 °C
  • pH
    Podnosi blago kisela do lužnata tla, optimalna pH vrijednost: 6,2 – 7,2
  • Padaline
    najmanje 300 – 500 l/m²
  • Vernalizacija
    30 – 60 dana na 3 – 10 °C
  • Gustoća biljke
    Obično između 220 – 450 zrna/m²
  • Dubina sijanja
    2 - 4 cm
Ozima pšenica
Danas se pšenica proizvodi za ishranu životinja, brašno, škrob i proizvodnju bioetanola. Prema tome, sorte pšenice podijeljene su prema karakteristikama kvalitete u različitim klasama. Strategija gnojidbe ovisi i o tome koji se cilj proizvodnje želi postići. Dušik ovdje ima najvažniju ulogu.
Pšenica preferira srednje teška do teška tla s neutralnom pH vrijednošću. Laka i pjeskovita tla često se brže osuše u proljeće. Pšenici je potrebna prikladna opskrba vodom jer suhoća brzo dovodi do velikih gubitaka prinosa.
Ključni faktori
  • Gnojivo NPK+S u jesen dobar je temelj
  • Gnojivo N+S tijekom klijanja ima pozitivan učinak na prinos i sadržaj proteina
  • Dušična gnojiva na bazi nitrata najprikladnija su za upravljanje kulturom
  • Koristite N-Pilot za optimalnu opskrbu dušikom
Opće informacije
Opće informacije
Potrebe za hranjivim tvarima
Potrebe za hranjivim tvarima
Gnojidba
Gnojidba
OZIMA PŠENICA I POTREBE NJEZINIH USJEVA

Uobičajeno je vrijeme sjetve između početka i kraja listopada, ponekad i kasnije. Ovisno o uvjetima lokacije, sorti i datumu sjetve, gustoća sjemena je između 250 – 450 zrna po m².  Pod tim uvjetima, čak i s očekivanom stopom vlatanja, poželjan broj šiljastih stabljika može varirati od 450 – 600 po m², uzimajući u obzir sorte „tipa klasa” (po mogućnosti manji broj kalsova/m²) i gustoću sklopa (po mogućnosti veći broj kalsova/m²).


Iako korijenje može doprijeti do dubine od 120 cm, pšenici je potrebno najmanje 300 – 500 mm oborina godišnje. Dodatna opskrba vodom omogućuje više prinose.
Ovisno o sorti, optimalna je temperatura za pšenicu 18 – 22 °C, pa se pšenica može uzgajati u svim regijama.

Ozimoj pšenici potrebna je uravnotežena opskrba hranjivim tvarima
Preporučuje se primjena plana gnojidbe s obzirom na uvjete predusjeva i opskrbu tla glavnim hranjivim tvarima dušikom, fosforom i kalijem. Od ključne je važnosti primijeniti ispravnu količinu hranjivih tvari prema definiranoj strategiji i obratiti pažnju na ispravno vrijeme primjene. Ovisno o prinosu, pšenica iz tla iznosi neravnomjernu količinu hranjivih tvari (pogledajte tablicu). Količina hranjivih tvari koja ostaje u polju nakon žetve znatno je ispod stope iznošenja. Da bi se zadržala plodnost tla, potrebno je vratiti iznesene količine hranjivih tvari. To se može učiniti s pomoću organskih i mineralnih gnojiva ili s pomoću uravnotežene kombinacije obje vrste gnojiva.
Iznesene količine za ozimu pšenicu

Element

Usvajanje

(Jedinica/t proizvodnje)

Uklanjanje

(Jedinica/t proizvodnje)

Osjetljivost na nedostatak

N

30

22

Vrlo osjetljivo

P2O5

9

8.5

Vrlo osjetljivo

K2O

15

5

Osjetljivo

MgO

2.5

1.9

Osjetljivo

SO3

8

7

Vrlo osjetljivo

TE

bakar (Cu) (150 g/ha u granitnim tlima) i mangan (Mn) (500 g/ha u humusnim tlima)

Tablica prikazuje količine hranjivih tvari koje biljka unosi i količine koje iznosi po toni usjeva. Pšenica je iznimno osjetljiva na nedostatak dušika; međutim, fosfor i sulfat također imaju važnu ulogu u gnojidbi pšenice. Primjer: pšenica, s ciljem proizvodnje od 8 t/ha (14 % sirovih proteina) upija 240 kg N/ha. Pod pretpostavkom prosječne dopune dušikom iz tla (primjerice 50 N/ha) i dodatne dostupnosti dušika putem mahunarki kao predusjeva (npr. 30 N/ha), potrebna je gnojidba od 160 kg N/ha. Žetvom se s polja iznese 176 kg N/ha.
Ozima pšenica obično se gnoji na tri ili četiri datuma, ovisno o cilju proizvodnje.

Jesenska primjena

Prva primjena u proljeće

Druga primjena u proljeće

Treća primjena

Jesenska primjena

Preporučuje se jesenska primjena prije sjetve, posebice u suhim regijama. Zahvaljujući vlazi u zimskim mjesecima, hranjive tvari postaju dostupnije. To je posebice važno kada je riječ o fosforu. Kao prva primjena u jesen preporučuju se gnojiva NP+S ili NPK+S, ali potrebno je izračunati dozu tako da pružena količina dušika ne bude veća od 40 – 50 kg/ha. Veća količina dušika uzrokuje preveliki razvoj, što loše utječe na toleranciju na zimu. Formulacije gnojiva NPK+S koje su topive u vodi omogućuju potrebnu opskrbu hranjivim tvarima u područjima gornjeg korijena za brzo upijanje. Parametri prinosa za ozimu pšenicu 1. Klasovi/m² 2. Zrna/klas 3. Težina zrna (TGW)

Prva primjena u proljeće

Prva doza u proljeće na početku vegetacije Prva je gnojidba u proljeće od ključne važnosti za brz i rani početak rasta. Ta je doza od ključne važnosti za vlatanje i utječe na formiranje klasova/m². Posebice nakon zimske pauze, važno je omogućiti lako dostupan dušik, a ponekad i sumpor, za dobar početak vegetacije. Potrebno je obratiti posebnu pažnju na oblik dušika. Samo je nitratni dušik odmah dostupan u takvim uvjetima. Pretvaranje amonija u nitrat, na temperaturi tla od 5 °C, traje nekoliko tjedana. To znači da bi učinak dušika za gnojidbu došao prekasno. Ako su vremenski uvjeti prehladni, može se dogoditi da fosfor još nije mobiliziran u tlo. U takvim se slučajevima preporučuje primjena gnojiva NP s fosforom koji je topiv u vodi. Ako iz nekog razloga jesenska primjena nije moguća, ovo je pravo vrijeme za nadoknadu NPK gnojiva koje nedostaje. U tom slučaju, u prvoj proljetnoj primjeni možemo primijeniti NPK gnojivo umjesto dušičnog gnojiva, ali kod primijenjenih je proizvoda veoma važno obratiti pažnju na oblike hranjivih tvari koje su topive u vodi (fosfor) i lako dostupne (nitratni dušik).

Druga primjena u proljeće

Doza na početku klijanja Druga se doza daje u razdoblju od početka klijanja do faze drugog nodija ozime pšenice (EC 30-32). U ovoj fazi dolazi do razvoja klasa na stabljici i ova je faza ključna za razvoj zrna po klasu. Gušći bi se sklop trebao gnojiti malo kasnije (EC 32). Na taj način pšenica ima dovoljno vremena smanjiti izdanke zbog manjka dušika. Ako sklop nije dovoljno gust, svaka se stabljika mora razviti u produktivan klas. U tom je slučaju potrebno primijeniti drugu dozu ranije (EC 30) kako se ne bi izgubili izdanci. Od faze EC 31 do faze EC 39, pšenica svakodnevno konzumira visoke količine dušika. (Do 5 kg N/ha/dnevno). Zbog toga je potrebno omogućiti dovoljnu količinu dušika kombinacijom 1. i 2. doze dušika (120 – 140 kg N/ha). Gustoćom sklopa najbolje je upravljati s pomoću nitratnog dušika.

Treća primjena

Doza za nastanak klasova Posljednja se primjena obavlja kada se pojavi list zastavičar (EC 37) do početka nastanka klasa (EC 51). U ovoj fazi primjena dušika ima značajan utjecaj na težinu zrna i udio proteina. Posljednja se doza dušika može primijeniti na temelju prinosa — gnojidba je potrebna već u fazi lista zastavičara (EC 37-39). U ovoj se fazi obično obavlja gnojidba pšenice za ishranu životinja. Ako se dovoljna količina dušika dodala već prvom i drugom prihranom, te nema visoke razine prinosa, kod stočne pšenice treća prihrana nije potrebna. Međutim, doza pri nastanku klasa može utjecati na kvalitetu — tada gnojidba započinje na početku nastanka klasa (EC 49-51) ili čak kasnije. U tom se slučaju ne utječe toliko na prinos, već na udio proteina. U ovoj se fazi obično obavlja gnojidba kvalitetne pšenice. Sva čista dušična gnojiva mogu se upotrebljavati kao izvori dušika (NAC 27 N, AN 33,5 N); međutim, aktualna ispitivanja pokazuju viši udio proteina ako se u ovoj fazi upotrebljava gnojivo N+S (ASN, NAC + S 24 N + 17SO3, VARIO 23 N + 25SO3). Naravno, u suhim regijama, ako je proljeće ekstremno suho bez padalina, možemo preskočiti treću primjenu ili primijeniti samo malu količinu.